Rat je 1945. tek utihnuo, a radnici u Dalmaciji već dižu glas. U dopisu splitskog tajništva Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije Zemaljskom odboru Hrvatske stoji apel: „Molimo da urgirate kod naše Federalne vlade da ovo pitanje riješi čim prije…”. Razlog je jednostavan – plaće ne prate vrtoglavu poslijeratnu skupoću, pa radnici, nakon što podmire obvezne troškove za stan, ogrjev i članarine, „nisu u stanju kupovati ni ono malo što se može naći na slobodnom tržištu, kao voće i povrće”.
Nezadovoljstvo kulminira obustavom rada u bračkim kamenolomima; štrajk je brzo „likvidiran“, no upozorenje ostaje: daljnji zastoj ugrozio bi proizvodnju u omiškoj kemijskoj tvornici.
Na sjednici CK KPH 28. rujna 1945. u Zagrebu, među drugovima Vladom, Stevom, Vickom i ostalima, otvara se pitanje stanja sindikata. Izvjestitelj Marko podsjeća da je u tek nekoliko mjeseci organizirano više od 150.000 članova, ali upozorava na slab sindikalni kadar i „političku neaktivnost”. „Mnogo se viče o nabavci kukuruza, hlača i cipela, a da sindikalne organizacije slabo učestvuju u političkom životu”, brine se Marko. Drug Vlado dodaje da su sindikati „previše odvojeni od Partije”, a Stevo predlaže umrežavanje kotarskih rukovodstava putem radiostanica radi bržeg prenošenja uputa.
Poslijeratni radnički bunt nije iznimka. Još 1872. zagrebački su se tipografi pobunili zbog iscrpljujućih 10 do 12 radnih sati u teškim uvjetima. Prvi generalni štrajk zabilježen je 1905. u osječkoj tvornici pokućstva Povischil i Kaiser. Tisuće radnika dočekali su redarstvenici naoružani sabljama; rezultat: 40 uhićenih, pet ranjenih i prva žrtva – 17-godišnji Srećko Kujundžić. Sedam dana poslije, suočeni s prijetnjom otkaza, radnici su se vratili na radna mjesta.
Od sablji na Dravi do bračkih kamenoloma, nit radničkog nezadovoljstva jasno se proteže hrvatskom poviješću. Iako su se okolnosti mijenjale – od austro-ugarske industrije do socijalističke obnove – temeljni zahtjevi ostali su isti: dostojna plaća, kraće radno vrijeme i veća politička snaga sindikata.