Hrvatski turizam i građevina sve se teže oslanjaju na domaće radnike, pa ključne sezone spašavaju radnici iz susjednih država bivše Jugoslavije.
Prema službenim podacima, do 30. studenoga 2025. izdano je više od 70 000 radnih i boravišnih dozvola državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova:
- BiH: 30 188 dozvola
- Srbija: 23 145 dozvola
- Sjeverna Makedonija: 11 384 dozvole
- Kosovo: 5 860 dozvola
Najtraženiji su u građevini, turizmu, ugostiteljstvu, prometu i prerađivačkoj industriji. Sezonski poslovi na Jadranu, od konobara i kuhara do pomoćnog hotelskog osoblja, privlače posebno velik broj radnika iz Srbije i BiH, dok su Bosanci već godinama i okosnica teških gradilišnih poslova diljem zemlje.
Glavni motiv ostaje veća zarada. Poslodavci u turizmu i građevini nude plaćen smještaj, prehranu i iznadprosječne satnice kako bi popunili kronični nedostatak domaće radne snage. Ipak, radnici se često žale na prekovremeni rad, skučeni smještaj i snažnu ovisnost o poslodavcu, koja im u slučaju administrativnog propusta može ugroziti i boravak i posao.
Hrvatska država istodobno pooštrava nadzor: traži transparentnije ugovore, redovno isplaćivanje plaća i provodi detaljnije inspekcije. Broj izdanih radnih dozvola već godinama premašuje 100 000 godišnje, pa nove mjere radnicima donose veću pravnu zaštitu, ali i duže procedure.
Radna snaga s Kosova i iz Sjeverne Makedonije ulazi pod režim za državljane trećih zemalja, ali njihov broj također stalno raste. Makedonci su danas među vodećim stranim nacijama po izdanom broju dozvola, dok Kosovari zauzimaju stabilno mjesto u vrhu liste zemalja iz kojih Hrvatska uvozi radnike.
Unatoč birokratskim preprekama i mogućim zlouporabama, Hrvatska za većinu ovih radnika i dalje ostaje „obećana zemlja” – prilika za sigurniju plaću i stabilniji život nego kod kuće, a za poslodavce nužan oslonac kako bi sezona protekla bez nedostatka radne snage.