Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske i trenutačni šef SNSD-a, ubrzao je međunarodno lobiranje nakon što mu je prošle jeseni administracija Donalda Trumpa ukinula američke sankcije.
Prema podacima iz britanskog registra stranog utjecaja (FIRS), Dodik je angažirao najmanje dvije osobe s diplomatskim iskustvom – među njima i nekadašnjeg veleposlanika Ujedinjenog Kraljevstva u BiH i Srbiji Charlesa Crawforda – kako bi u Londonu isposlovao ukidanje zabrane ulaska koja mu je uvedena 2022. godine. Istu mjeru tada je dobila i njegova stranačka suradnica Željka Cvijanović.
Britansko veleposlanstvo u Sarajevu poručilo je da je razlog sankcija „ugrožavanje mira i stabilnosti u BiH” te dodalo: „Kada se otklone razlozi za nametanje sankcija, Ujedinjeno Kraljevstvo ih može ukinuti. Do tada nemamo o čemu razgovarati.”
Dodik ostaje persona non grata i u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Poljskoj, Litvi i Estoniji.
Američko popuštanje nakon ukidanja spornih zakona
Sjedinjene Države su sankcije Dodiku i tridesetorici njegovih suradnika postupno uvodile od 2017. zbog prijetnji Daytonu i sumnji na korupciju. One su skinute u listopadu, nedugo nakon što je parlament RS-a povukao zakone kojima je entitet pokušao onemogućiti rad državnog pravosuđa i sigurnosnih agencija na svom području. Washington je tada naglasio kako očekuje smanjenje političkih napetosti i spremnost na gospodarsku suradnju.
Secesionistička retorika bez zadrške
Unatoč američkom upozorenju, Dodik i dalje otvoreno zaziva pravo entiteta na državnu imovinu, prijeteći „konačnim raspadom BiH” ako se njegovi zahtjevi ne prihvate. U najnovijoj poruci stavio je ekonomski ulog na stol:
„Administracija Donalda Trumpa želi ekonomiju i mi želimo ekonomiju. Jesmo li do sada postigli ijedan dogovor s Amerikancima? Nismo. Želimo li to? Želimo to i hoćemo”, izjavio je, poručivši da bi Republika Srpska rado primila američke tvrtke pod uvjetom da Washington stane iza njegova koncepta raspolaganja državnom imovinom.
Bivši američki veleposlanik u BiH Michael Murphy upozorio je kako Dodikova ponovljena najava odvajanja RS-a izravno suprotstavlja ciljevima koje je SAD postavio kao uvjet za ukidanje sankcija.
Politički ulog pred neizvjesnu 2026.
Dodik, iako formalno više nema izvršnu funkciju u entitetu, zadržava golem utjecaj kroz SNSD i mrežu lojalnih dužnosnika. Ulaskom u 2026. godinu pokušava kapitalizirati američko popuštanje i prenijeti momentum na London, računajući da bi otvaranje gospodarskih kanala moglo ojačati njegovu unutarnju poziciju. Međutim, dok god retorikom udara na same temelje BiH, čini se da će mu ključna vrata u Europi ostati zatvorena.
