Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je sastanak s članovima vlade i vodećim direktorima naftno-plinskih korporacija da ponudi Europskoj uniji povratak na ruske isporuke – ali samo pod, kako je naglasio, „posebnim uvjetima”.
Putin je poručio da je „rat s Iranom izazvao globalnu energetsku krizu” i upozorio da bi se isporuke nafte koje ovise o prijevozu kroz gotovo blokirani Hormuški tjesnac uskoro mogle potpuno zaustaviti. Zbog neizvjesnosti oko ključne morske rute cijena nafte u ponedjeljak je prešla 100 dolara po barelu, dosegnuvši najvišu razinu od 2022. godine.
„Ako se iznenada odluče preorijentirati i pružiti nam dugoročnu suradnju, oslobođenu političkih pritisaka, spremni smo surađivati i s Europljanima. Ipak, potrebna su nam jamstva da su spremni i voljni surađivati te osigurati održivost i stabilnost”, rekao je ruski čelnik, podsjetivši da je Rusija drugi najveći svjetski izvoznik nafte i da raspolaže najvećim zalihama prirodnog plina.
Putinovo obraćanje uslijedilo je u trenutku kada Europa ubrzano traži nove dobavne pravce i diverzifikaciju izvora energenata. Moskovska ponuda, istaknuta u kontekstu rekordnih cijena i mogućeg potpunog zastoja transporta kroz Hormuz, dolazi s jasnom političkom porukom: energetska suradnja moguća je tek ako Bruxelles pristane na dugoročne ugovore lišene sankcija i drugih oblika pritiska.
Za sada iz europskih prijestolnica nema službenog odgovora, no eskalacija sukoba u Perzijskom zaljevu stavlja dodatni teret na već napeto tržište – a Kremlj očito vidi priliku da ponovno otvori vrata na stari kontinent. Hoće li i pod kakvim uvjetima do tog „odmrzavanja” doći, moglo bi presudno oblikovati energetsku sliku Europe u mjesecima koji slijede.
