Jakša Puljiz, novopostavljeni ravnatelj Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), smatra da će prijedlog novoga višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2028.–2034. najviše koristi donijeti hrvatskim tvrtkama i poduzetnicima.
Europska komisija u sklopu proračuna predviđa i Europski fond za konkurentnost težak 409 milijardi eura. Prema Puljizu, upravo taj instrument može dodatno pogurati investicije hrvatskoga privatnog sektora.
„Nema tu dvojbe, Hrvatska bi izgledala lošije”, kaže Puljiz podsjećajući da je domaći BDP u prošloj godini porastao 3,4 % ponajprije zahvaljujući projektima financiranim europskim novcem. „Sad imamo model razvoja koji se puni na gorivo zvano 'fondovi EU-a'”, ističe, dodajući da bi bez članstva u Uniji i pristupa kohezijskim sredstvima gospodarski zamah bio znatno skromniji.
Komisija planira proširiti prihodovnu stranu proračuna uvođenjem novih poreza na: • elektronički i električni otpad, • duhanske proizvode, • korporativnu dobit na razini cijele EU.
Time bi se, obrazlaže Bruxelles, stabiliziralo financiranje fondova za energetsku tranziciju, digitalnu modernizaciju i sigurnost opskrbnih lanaca.
Međutim, poljoprivredne organizacije upozoravaju da bi nova raspodjela mogla biti “strateška prijetnja” hrvatskoj poljoprivredi. Gubitak zasebnoga fonda za ruralni razvoj znači da bi se sredstva za direktna plaćanja izjednačila s onima za ruralne mjere, zbog čega poljoprivrednici ostaju bez ključnoga izvora investicijskih potpora.
Stručnjaci također upozoravaju na mogući zastoj nakon 2030.. Iako će se do tada raspisivati natječaji i isplaćivati bespovratna sredstva, u razdoblju od otprilike tri i pol godine neće biti novih velikih prilika dok se ne uspostave mehanizmi novoga proračuna.
Puljiz, ipak, ostaje optimističan: kombinacija strukturnih fondova, Mehanizma za oporavak i otpornost te najavljenoga fonda za konkurentnost – sve to, kaže, stvara „još jače gorivo” za daljnji rast privatnih ulaganja i jačanje produktivnosti. Ključno je, zaključuje, pravodobno pripremiti projekte kako bi poduzetnici mogli iskoristiti priljev svježega kapitala, dok se za ruralni sektor traže alternativna rješenja kako bi se ublažio očekivani udarac.