OPATIJA – Četiri i pol desetljeća nakon što je došla na svijet kao prvo dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom, Louise Joy Brown u Opatiji je gostovala na 15. Hrvatskom kongresu o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 8. Kongresu Društva hrvatskih kliničkih embriologa.
„Nikad ne odustajte od nade i vjerujte medicini”, poručila je Brown sudionicima skupa na kojemu su domaći i strani stručnjaci raspravljali o najnovijim iskoracima u liječenju neplodnosti.
Ključne poruke s kongresa:
• Svako šesto hrvatsko kućanstvo suočeno je s problemom neplodnosti, upozorila je prof. dr. Dinka Pavičić Baldani, predsjednica nacionalnog povjerenstva za MPO.
• U posljednjih 40 godina zahvaljujući IVF-u u Hrvatskoj je rođeno oko 40 000 djece, gotovo koliko ima jedan manji grad. Trenutačno se godišnje rodi približno 1 900 „beba iz epruvete”, što znači da, prema riječima Pavičić Baldani, „nema prvog razreda bez barem jednog djeteta začetog postupkom MPO”.
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje financira četiri pokušaja izvantjelesne oplodnje uz lijekove i još dva bez lijekova. Pokriveni su i troškovi donacije gameta u inozemstvu te preimplantacijsko genetsko testiranje.
• Prof. dr. Velimir Šimunić, pionir hrvatskog IVF-a, upozorio je kako prosječna pacijentica danas zahvat traži sa 37,5 godina, dok je donedavno bila stara 31 godinu. „Hrvatice rađaju 1,4 djeteta; to više nije samo demografski, nego i gospodarski problem”, naglasio je i dodao da HZZO još ne prepoznaje sve troškove zamrzavanja embrija.
• Predsjednik Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju, prof. dr. Carlos Calhaz Jorge, istaknuo je da se uspješnost postupaka u Europi ne može točno uspoređivati dok se ne ujednače registri i propisi.
• Njegov kolega prof. dr. Borut Kovačič podsjetio je kako je „svaka pojedinačna uspješnost manja od 50 %, ali je i to više nego dvostruko bolje od prirodnih šansi za začeće”.
• Predsjednik Hrvatskog društva embriologa dr. Dean Ljiljak naveo je da je broj embriologa u zemlji u dva desetljeća porastao s osam na 44, što potvrđuje razvoj struke.
Sudionici su se složili da je Hrvatska po financijskoj potpori pacijentima u samom europskom vrhu, ali i da je nužno dodatno ulaganje u laboratorijsku tehnologiju te – možda najvažnije – ranije planiranje roditeljstva. Bez toga, upozorili su, ni najnapredniji „space shuttle” moderne reproduktivne medicine neće moći spriječiti daljnje demografsko klizanje.