Stručnjaci okupljeni oko projekta ATENA – Analiza točnosti medijskih napisa i informacija predstavili su rezultate višemjesečnog rada na razotkrivanju povijesnih i sigurnosnih dezinformacija koje kruže hrvatskim, ali i regionalnim medijskim prostorom.
Voditelj projekta Gordan Akrap pojasnio je da je jedan od najčešće ponavljanih mitova priča o navodnoj salveti na kojoj je predsjednik Franjo Tuđman, u dogovoru sa Slobodanom Miloševićem, «nacrtao» podjelu Bosne i Hercegovine. „Nije riječ o salveti, nego o jelovniku, a nacrt ni izbliza ne prikazuje podjelu BiH kakvu mu se pripisuje; prema toj interpretaciji istočna bi Slavonija završila u Srbiji, što se nikada nije moglo dogoditi”, rekao je Akrap. Dodao je da su slične civilizacijske karte postojale još od 1980-ih.
Drugi rašireni mit odnosi se na tzv. „crni telefon” – posebnu, izravnu liniju između Tuđmanova i Miloševićeva ureda. Analiza ATENA-e pokazala je da takav uređaj nikada nije postojao, premda se tvrdnja uporno pojavljuje u javnosti.
Projekt je započeo 23. rujna 2024. u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (mjera „Uspostava sustava provjere medijskih činjenica”) i u potpunosti ga financira Europska unija – Next Generation EU. Nositelj je Institut za istraživanje hibridnih sukoba, a u njegovu provedbu uključeno je 18 stručnjaka iz područja obrane, obavještajnih operacija, kibernetičke sigurnosti, diplomacije i međunarodnih odnosa, uz četiri projektna partnera, među kojima su dvije medijske kuće.
Do danas su objavili 127 tekstova: • 83 provjere točnosti informacija; • 13 tematskih analiza; • 31 edukativni analitički članak.
Sav materijal dostupan je na mrežnim stranicama projekta (IIHS.hr) te na platformi Točno tako, koju uređuje Agencija za elektroničke medije. U provjerama je korišteno ukupno 1 243 relevantnih dokaza – u prosjeku 5,73 po tekstu – a od prve pojave informacije do objave demantija proteklo je prosječno 16,7 dana. Na svakoj je analizi radilo prosječno 1,5 provjeravatelja.
„Ne sudimo i ne presuđujemo, nego hladno iznosimo rezultate provjera”, naglasio je Akrap. Rezultati, kaže, služe jačanju otpornosti hrvatskog informacijskog prostora pred namjernim ili nenamjernim širenjem neistina te pružaju građanima argumente da sami razlikuju činjenice od konstrukcija.
Uz Akrapa, svoje su nalaze javnosti predstavili članovi tima Ivan Balabanić, Ivica Mandić, Roman Domović, Miran Čoklo i Goran Radonić. Svi oni najavili su nastavak projekta i daljnje raskrinkavanje dezinformacija, pogotovo u godini u kojoj se očekuje pojačana politička aktivnost i osjetljive javne rasprave.
