Europa opet gori i suši se: od Pirenejskog poluotoka do Turske požari gutaju šume, a dugotrajne suše i oluje s tučom pustoše poljoprivredna polja. Hrvatski ratari, pogođeni prošlogodišnjim ekstremima, i ove se sezone suočavaju s istim problemom – samo žešćim. Najugroženiji su krumpir, šećerna repa i kukuruz, a ishod će, upozoravaju stručnjaci, ovisiti o tome hoće li do kraja ljeta pasti dovoljno kiše „koja ne dolazi u razornim pljuskovima”.
Pred profesorom Bojanom Stipeševićem s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku ključno je pitanje: kako preživjeti kada klimatske nepogode postaju novo normalno?
„Oranje je prošlo svršeno vrijeme jer oranjem se izbija sve dobro iz tla”, tvrdi Stipešević. Umjesto dubokog preokretanja tla, zagovara konzervacijsku poljoprivredu kojom Europska unija već nagrađuje proizvođače:
• malčiranje i zelena gnojidba za zadržavanje vlage i organske tvari, • minimalna obrada tla kako bi se sačuvala struktura i mikrobiološki život, • odabir ranijih i otpornijih kultivara, pri čemu je preporuka u svakoj FAO skupini birati „druge ili treće”, a ne rekorderе prinosa, • širenje asortimana usjeva – primjerice prelazak s kukuruza na sirak ili čak pamuk, kulturu koja sve češće uspijeva u našim klimatskim prilikama.
Profesor upozorava da navodnjavanje ostaje nužno, ali skupo i dugotrajno; zato su brze, jeftinije mjere presudne za spas ovogodišnjeg uroda. „Kladiš se protiv šanse da se nešto dogodi. Širenjem lepeze biljaka smanjuješ rizik”, objašnjava.
Sigurnost hrane i – vojske
Za Stipeševića je poljoprivreda pitanje nacionalne sigurnosti: „Ako želimo opstati i ostati, hrvatski seljak mora moći hraniti hrvatskog vojnika, što košta da košta.” Zalaže se za ulaganja u male preradbene pogone i lokalnu industriju kako bi se izbjegla ovisnost o velikim sustavima „koje jedna bomba može ugasiti”.
Pritom smatra da bi se milijun hektara obradivih površina trebalo usmjeriti na profitabilne nišne proizvode, poput durum pšenice ili sjemenske robe, umjesto na masovnu stočnu hranu. „Tada bismo sutra bili Švicarska”, slikovit je profesor.
Prijetnja novih štetnika
Klimatske promjene dodatno pogoršava širenje invazivnih štetnika. Europska agencija za sigurnost hrane zato provodi kampanju #PlantHealth4Life, a Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu pridružuje joj se drugi put. Građane se poziva da iz inozemstva ne donose sadnice – „štiteći bilje štitimo život”.
Poruka stručnjaka jasna je: kombinacija konzervacijske obrade, prilagodbe sortimenta i lokalne prerade može napraviti razliku između preživljavanja i propasti. Vrijeme za promjenu je – sada.