Prije točno 31 godinu, 11. rujna 1994., sveti Ivan Pavao II. prvi je put stupio na hrvatsko tlo. Više od milijun vjernika okupilo se na zagrebačkom Hipodromu kako bi s Papom slavilo misu kojom je obilježena 900. obljetnica Zagrebačke nadbiskupije.
„Danas sam ovdje, u hrvatskoj zemlji kao goloruki hodočasnik Kristova Evanđelja koje je navještaj ljubavi, sloge i mira”, poručio je Sveti Otac po dolasku u zračnu luku. Hrvatska je tada još liječila svježe ratne rane: trećina teritorija bila je okupirana, a povratak prognanika tek je počinjao.
Na Hipodromu je Papa, obraćajući se na hrvatskom, naglasio da je Zagrebačka Crkva „naslijedila vjeru starokršćanske baštine kontinentalne Hrvatske” i podsjetio na svece od Siska do Poreča, „zahvaljujući Bogu što je većina Hrvata ostala stalno vjerna Rimu”.
Poziv na pomirenje bio je središnja nit njegova „hodočašća mira i zajedništva”. „Vrijeme je da Zagrebačka Crkva, kao i cijela Crkva u Hrvatskoj, postane promicateljica međusobna oproštenja i pomirenja. ‘Tražiti oprost i sam oprostiti’ – tako bi mogla biti sažeta zadaća koja je pred svima, ukoliko se žele postaviti čvrste pretpostavke za istinski i trajni mir”, naglasio je.
Papa je hrvatski narod „preporučio zagovoru Presvete Djevice”, posebno istaknuvši Majku Božju od Kamenitih vrata, zaštitnicu Zagreba. Propovijed je zaključio riječima drevnoga hvalospjeva: „Spasi svoj narod, Gospodine.”
Prvi posjet označio je početak snažne povezanosti Svetoga Oca i Hrvatske. Ivan Pavao II. vratio se još dvaput – 1998. kada je beatificirao kardinala Alojzija Stepinca i 2003. na proglašenje blaženim Ivana Merza – ostavivši neizbrisiv trag u novijoj hrvatskoj povijesti.