London/Zagreb – Oštri tonovi iz Washingtona oko mogućeg nasilnog preuzimanja Grenlanda potaknuli su novu lavinu rasprava o budućim odnosima između Europe i Sjedinjenih Država.
• Američki predsjednik Donald Trump poručio je kako će SAD „jednim ili drugim putem” preuzeti Grenland, naglašavajući da ga u toj ambiciji ograničava isključivo „moja vlastita moralnost”.
• Danski i grenlandski ministri ovoga su tjedna pozvani u Bijelu kuću, gdje ih dočekuje republikanski senator JD Vance. Sastanak dolazi u sjeni otvorenih američkih aspiracija prema otočnom teritoriju bogatom mineralima.
• U britanskom parlamentu oporbeni liberalni čelnik Ed Davey pitao je premijera Keira Starmera bi li takav potez Washingtona označio kraj NATO-a. Starmer je uzvratio da bi prisila da se bira između Europe i SAD-a bila „strateška pogreška za našu zemlju”.
• Unutar radikalnog republikanskog pokreta kruže karte buduće „Tehnate Amerike” – zamišljene kontinentalne tvorevine koja bi se protezala od Grenlanda preko Kanade i Kariba sve do Francuske Gvajane.
Sve glasniji strahovi u Bruxellesu
Prijetnje nasilnim širenjem dolaze u trenutku kad se Europska unija još oporavlja od transatlantskih napetosti nastalih tijekom Trumpova prvog mandata. Ovoga puta, tvrde zagovornici oštrijeg stava, u igri više nije samo trgovinski rat nego i „aktivna i neprijateljska grabež teritorija”.
Autori koji zagovaraju prekid s Washingtonom pozivaju europske lidere da:
- „Vidljivo i odlučno” stanu iza Danske kao suverenog upravitelja Grenlanda.
- Ponude Grenlandu jasnu perspektivu samoopredjeljenja unutar europskog okvira.
- Ubrzano grade vlastiti sustav sigurnosti – „zaštitni rov federalizma” – neovisno o američkom kišobranu.
Moguć politički učinak u SAD-u
Prema istim glasovima, dramatično distanciranje Europe moglo bi djelovati i kao „oživljujući šok” za demokratske procese u samoj Americi: samo Amerikanci mogu spriječiti daljnju eroziju vlastitih institucija, ali bi jasan europski odmak mogao ubrzati unutarnje suočavanje s autoritarnim tendencijama.
Hoće li Unija poslušati te pozive još je neizvjesno. Dok Kopenhagen traži širu podršku partnera, a Bruxelles odvaguje rizike, Trumpova administracija nastavlja slati signale da je spremna i na najdrastičnije mjere. Sljedeći potezi dviju strana mogli bi odrediti ne samo sudbinu Grenlanda nego i samu prirodu transatlantskog savezništva u desetljećima koja dolaze.
