Hrvatska je 2024. godinu zaključila s neočekivanim plusom u migracijskoj bilanci: 70 391 osoba doselilo se iz inozemstva, dok je 38 997 otišlo, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Na papiru to donosi +31 394 stanovnika, no iza brojki stoji znatno složenija priča.
• Tko dolazi, a tko odlazi Više od 80 % doseljenih – čak 57 000 ljudi – čine stranci. Najviše je državljana Nepala (10 000), zatim Bosne i Hercegovine (6 315), Indije (5 251), Srbije (nešto više od 5 000) te Filipina (gotovo 4 500). U Hrvatsku su stigle i 3 448 raseljene osobe iz Ukrajine.
Istodobno se iz zemlje iselilo više od 20 000 hrvatskih državljana; 51,7 % svih odseljenih. Najčešća odredišta ostaju Njemačka (21,1 %), Austrija i ostale zapadnoeuropske zemlje. Gotovo polovica iseljenika (48,6 %) u dobi je od 20 do 39 godina.
• Povratnici u manjini Od 13 290 Hrvata koji su se vratili, najviše ih je došlo iz Njemačke (6 336), Bosne i Hercegovine (1 625) i Austrije (1 116). Povratak iz Sjeverne i Srednje Amerike ostao je simboličan – tek 540 osoba.
• Upozorenje demografa Akademik Anđelko Akrap smatra da saldo „od tridesetak tisuća osoba” ne znači demografski preokret: „Treba vidjeti kakva je struktura doseljenih u Hrvatsku… ovaj saldo je mizeran i gotovo zanemariv”. Podsjeća da zemlja već desetljeće bilježi 12 000 do 15 000 manje novorođenih godišnje te da daljnji odljev mladih ugrožava radnu i reproduktivnu bazu.
• Gdje se doseljava, a odakle odlazi Najprivlačniji su Grad Zagreb (21,7 % svih doseljenih), Splitsko-dalmatinska (11,3 %) i Istarska županija (10 %). No upravo je Zagreb i prvi po odseljavanju (20,1 %), ispred Splitsko-dalmatinske (8,3 %) i Zagrebačke županije (7,9 %).
U ukupnim migracijama (kretanje između županija i inozemstva) lani su jedini značajan plus bilježili Grad Zagreb (+7 010), Zagrebačka (+4 814) i Istarska županija (+4 783), dok su najveći minusi zabilježeni u Vukovarsko-srijemskoj (–374), Požeško-slavonskoj (–314) i Osječko-baranjskoj županiji (–314).
• Stanovništvo starije, životni vijek duži Procjenjuje se da Hrvatska danas ima 3,866 milijuna stanovnika – nešto više nego godinu ranije – ali i prosječnu dob od 44,5 godina. Očekivano trajanje života poraslo je s 78,6 na 79 godina.
Pozitivan saldo tako prikriva nastavak dva temeljna trenda: ubrzano starenje populacije i kontinuirani odlazak radno sposobnih Hrvata, dok gospodarstvo sve više ovisi o radnicima iz Azije i susjedstva.