Polemiku koju je potaknula nedavna Deklaracija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o povijesnom hrvatskom grbu – osobito varijanti s prvim bijelim poljem – povjesničar Mario Jareb stavlja u širi, stoljetni kontekst razvoja državnih simbola.
Jareb podsjeća da se „šahirani grb od 25 polja s početnim crvenim poljem” 1939. pojavio na trobojnici Banovine Hrvatske, ali da tada nije postojao službeni akt kojim bi dizajn bio propisan. U praksi su se koristile brojne inačice s grbom, najčešće na zastavama ogranaka Hrvatske seljačke stranke i raznih udruga.
Tijekom Drugoga svjetskog rata snažan je bio „utjecaj srpskih čimbenika u partizanskom pokretu”, pa se u Hrvatskoj često vijorila srpska trobojnica sa zvijezdom ili pak jugoslavenska varijanta sa zvijezdom. Od 1944. ta partizanska zastava postaje službeni barjak Federalne Hrvatske, redovito istican uz jugoslavenski i partijski komunistički stijeg. Crvena petokraka uskoro je postala obvezan element na hrvatskoj trobojnici, a takav je raspored ostao prevladavajući sve do kraja socijalističkog razdoblja.
Najžustrija rasprava na društvenim mrežama vodi se oko zastave iz 1990. s početnim bijelim poljem. Jareb naglašava da su te trobojnice „masovno korištene u javnosti i prije višestranačkih izbora u travnju 1990.”, a da je 30. svibnja zabilježena i prva službena uporaba – na lenti koju je u Saboru nosio predsjednik Franjo Tuđman.
Prekretnica stiže 25. srpnja 1990. Amandmanom LXVI. Hrvatska ukida socijalistički predznak i postaje Republika Hrvatska, dok su „grb i zastava očišćeni od naslaga komunističke ideologije”. U Ustavu je tada definirano da se grb sastoji od 25 crvenih i bijelih polja, a zastava od crvene, bijele i plave trake s povijesnim grbom u sredini.
Zakonom od 21. prosinca 1990. konačno je standardiziran izgled grba, zastave i predsjedničke lente. Iako je Hrvatska formalno još bila dio SFRJ, jugoslavenska zastava ubrzo nestaje s većine javnih zgrada; do proljeća 1991. ostala je istaknuta gotovo isključivo na objektima JNA.
Jareb zaključuje da je današnji hrvatski grb, pa i sporno prvo bijelo polje, dio povijesne tradicije puno starije od NDH te simbol prekida s jugoslavenskim socijalizmom, a ne njegov nastavak.
