Povjerljivi radni dokument Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), koji je kružio među državama članicama prije ljeta, analizira posljedice dubokih rezova američke razvojne pomoći koje je uveo bivši predsjednik Donald Trump.
Prema dokumentu, povlačenje oko 14 milijardi dolara – oko 41 % ukupnih globalnih humanitarnih sredstava SAD-a – „dovodi u pitanje opstanak multilateralnog humanitarnog sustava”. Autori istodobno ocjenjuju da bi se otvareni vakuum mogao pretvoriti u prostor za jačanje europskog utjecaja, ali samo „u sektorima koji štite interese Unije poput migracija, sigurnosti i stabilnosti”.
Ključni nalazi • Afganistan: nastavak američkog povlačenja mogao bi EU učiniti jednim od najvećih bilateralnih donatora, što bi joj dalo „strateški utjecaj na modele financiranja i prioritete”. • Sirija: bez kontinuirane potpore ugroženo je upravljanje logorima u kojima se nalaze zarobljenici i obitelji pripadnika ISIS-a, što „povećava rizik od ponovnog jačanja organizacije”. • Sudan i Jemen: SAD je dosad financirao 80–100 % zaliha visokokalorične hrane za pothranjenu djecu. Ako se nabava ne nastavi, dokument upozorava da bi „oko 20 % djece s teškom pothranjenošću moglo umrijeti”. • Zdravlje: predviđa se porast malarije za 15 milijuna dodatnih slučajeva i 700 000 smrtnih ishoda, pretežno među djecom i mladim ženama. EU-u se istodobno „vrši pritisak” da pokrije rupe u borbi protiv širenja virusa mpox. • Klima: postoji opasnost da se novac preusmjeri s obnovljivih izvora na fosilna goriva, a investitori izgube interes za čistu tehnologiju.
Uvid u motive Washingtona Autori bilježe kako je napuštanje pojedinih agencija Ujedinjenih naroda malo vjerojatno kada postoje „snažni američki agroindustrijski interesi”, što se posebice odnosi na Organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO).
Djelomični europski odmak Bruxelles je već prebacio dio sredstava iz pričuve za nepredviđene potrebe i ubrzao isplatu pojedinih programa. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je i Inicijativu za globalnu otpornost zdravlja radi suzbijanja „dezinformacija koje ugrožavaju napredak od ospica do dječje paralize”, iako detalji nisu objavljeni.
Međutim, vlastiti rezovi europskih vlada – Njemačke, Francuske, Nizozemske, Belgije pa i same Komisije – ograničavaju sposobnost Unije da popuni nastale rupe. U dokumentu se stoga priznaje da će „EU općenito biti nesposobna pokriti manjak” u najkrhkijim državama kad je riječ o vladavini prava, ljudskim pravima, sigurnosti i migracijama.
Borba za bolji imidž Zbog planiranih nacionalnih rezova autori savjetuju da se razvije „snažna naracija EU-a” uz konkretne primjere uspješne pomoći i klimatskih akcija, uključujući projekte pod brendom Global Gateway. Taj se instrument, kako se napominje, sve više koristi za „smanjivanje rizika” privatnih ulaganja – po mogućnosti europskih tvrtki – u inozemstvu.
Rezovi unutar sedmogodišnjeg proračuna doveli su do drastičnog smanjenja izdvajanja za pojedine zemlje, poput Srednjoafričke Republike (-73 %), Toga (-48 %) i Malavija (-45 %). Većina novca preusmjerena je u regionalne investicijske fondove koji jamče europskim razvojnim bankama pokriće za ulaganja na razvijenijim tržištima.
Otpor humanitaraca bio je slabiji od političke volje političkog vrha Komisije, pa su promjene i službeno usvojene prošle godine.
Pogled iz sjene diplomacije Jedan diplomat države članice, koji je inzistirao na anonimnosti, kratko je rezimirao dosadašnje rasprave: „Izradili smo radne papire, mnogo raspravljali, pa pronašli nešto drugo o čemu ćemo razgovarati.”
Idući potezi Dokument zaključuje da će se svaka odluka o financijskom popunjavanju rupa donositi „selektivno”, uz prioritet zaštite europskih interesa. Time EU, unatoč ograničenim sredstvima, zadržava mogućnost da ciljanim intervencijama poveća svoj utjecaj – ali i preuzme dio odgovornosti za globalne krize koje su se produbile nakon američkog povlačenja.
