Proces sastavljanja poslovnog plana često se opisuje kao prvi ozbiljan test jedne poduzetničke ideje. Teorija mu pripisuje ulogu sveobuhvatnog alata za sagledavanje tržišta, definiranje proizvoda, procjenu troškova, projekciju prihoda i mapiranje rizika. U praksi, međutim, mnogi ga poduzetnici, nakon što ispune bankine ili investitorske obrasce, odlažu u ladicu – i ondje ostaje.
Ipak, taj dokument nije beskoristan. Njegova prava vrijednost, kažu iskusniji akteri scene, leži u misaonom okviru koji nastaje tijekom pisanja. To je trenutak kada se ideja prvi put rastavlja na sastavne dijelove i kada sva implicitna vjerovanja moraju proći provjeru logike.
Poduzetnica Hana Bartolović, osnivačica i izvršna direktorica portala After5, opisuje taj proces kao vlastiti skok iz mašte u stvarnost: „U pisanje poslovnog plana ušla sam djelomično naivno, a djelomično s velikim entuzijazmom… Taj dokument prisili te da staneš, racionaliziraš ideju i počneš je graditi korak po korak.”
Upravo taj „prisilni” trenutak analize podsjeća na misao pruskog vojskovođe Helmutha von Moltkea da nijedan plan ne preživi prvi kontakt s neprijateljem. U poslovnom kontekstu, neprijatelj je tržište – nepredvidivo okruženje koje testira svaku pretpostavku. Poslovni plan tako rijetko ostaje operativni vodič, ali ostavlja trajni trag: jasno definira granice mašte i postavlja temelj za prilagodbe koje će uslijediti nakon prvog kontakta sa stvarnošću.