Mjera privremenog umanjenja osnovice za mirovinske doprinose, uvedena krajem 2023., pokazala je ograničen domet: radnicima s bruto plaćom do 1.300 eura podignula je neto primanja u prosjeku 18,5 eura mjesečno u 2024., a 15 eura u prvih devet mjeseci 2025.
Prema podacima Ministarstva financija, zahvaljujući ovoj mjeri:
- u mirovinski sustav u 2024. uplaćeno je 224,9 milijuna eura manje doprinosa, a od siječnja do rujna 2025. još 118,8 milijuna eura manje;
- radnici su ukupno zadržali oko 275 milijuna eura više neto plaće u dvogodišnjem razdoblju, dok su gradovi i općine ostvarili dodatnih 70 milijuna eura kroz porez na dohodak;
- čak 80 % fiskalnog učinka odluke otišlo je na povećanje neto plaća, a 20 % na rast prihoda lokalnih jedinica.
Pad broja korisnika
Mjeru je 2024. koristilo prosječno 692.654 radnika, odnosno oko četvrtine svih zaposlenih, što implicira da je toliki udio zarađivao neto manje od 1.000 eura. U 2025., potisnuti rastom plaća, broj korisnika pao je na približno 434 tisuće.
Dodatni, ali još manji poticaj stigao je kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak: povećanje osobnog odbitka i podizanje praga za višu stopu donijeli su prosječno samo 4,37 eura više neto mjesečno po radniku. Zbrojeno s efektom mirovinskih doprinosa, prosječna povišica za radnike s nižim primanjima stala je na oko 23 eura.
Skromno rasterećenje lokalnih poreza
Ukidanje prireza tek je dijelom pretočeno u niže porezne stope. Prosječna niža stopa poreza na dohodak spustila se s 20,79 % (2023.) na 19,89 % (2026.), a viša sa 31,19 % na 29,86 %. Pad od 0,9 odnosno 1,33 postotna boda sugerira tek blago rasterećenje na razini gradova i općina.
Kupovna moć pod upitnikom
Budući da se osobni odbitak nakon 2024. više nije usklađivao, dok su bruto plaće i troškovi života rasli, otvoreno ostaje pitanje koliki je realni dobitak za kućne proračune. Same brojke pokazuju: nominalno je prosječnom radniku ostalo 23 eura više u džepu, ali inflacija bi taj iznos mogla brzo pojesti.