U Hrvatskoj se posljednjih mjeseci bilježi nagli skok nacionalističko-šovinističkih ispada s obje strane hrvatsko-srpskog razdjelnika, izvijestili su državni organi. Policija navodi da su se pojedinačni verbalni ispadi pretvorili u organizirane provokacije, dok tužiteljstvo istodobno upozorava na opasnost od različitih kriterija unutar federacije.
-
Hrvatski nacionalistički ispadi • Najčešće mete su vozila s beogradskim ili drugim srpskim registracijama: bušenje guma, razbijanje stakala, pa čak i paljenje šatora za koji je počinitelj mislio da pripada Beograđaninu.
• Na javnim mjestima učestalo se uzvikuju parole i pjevaju pjesme poput „Srbe na vrbe” ili „mi smo vojska prava, ubit ćemo, zaklat ćemo pola Beograda”.
• U Lučanima kod Sinja dvadesetogodišnjak je razbio dvije nadgrobne ploče ispisane ćirilicom na mjesnom groblju gdje se pokapaju i Hrvati i Srbi.
• Posebno je izražena netrpeljivost prema predsjedniku Predsjedništva Srbije Slobodanu Miloševiću: njegove slike se skidaju, paraju, a zabilježeni su i napadi na vozila s njegovim plakatima. -
Srpski nacionalistički ispadi • Provokacije dolaze od pojedinaca stalno nastanjenih u Hrvatskoj, ali i od gostiju iz Srbije i Vojvodine.
• Uobičajene su pjesme i parole poput „Slobodane naše roso cvijeće, gazit ćemo Hrvate ko smeće” te „živjela Srbija, dole Hrvatska”.
• Sve je vidljivije razdvajanje omladine po „svojim” kafićima u Drnišu, Vrlici i drugim mjestima, uz pjevanje provokativnih pjesama.
• Incidenata je osobito poraslo nakon prošlogodišnje proslave u Kninu. -
Reakcija policije i pravosuđa Policija ocjenjuje vlastiti rad „efikasnim”: većina počinitelja je identificirana, a protiv njih su podnesene prekršajne ili kaznene prijave, ovisno o težini djela. Sudovi i suci za prekršaje, tvrdi se, postupaju brzo, a kažnjavanje je „adekvatno”.
Javno tužilaštvo Hrvatske naglašava da primjenjuje ista mjerila prema svim nacionalnostima te da ima potporu Sabora i Predsjedništva Republike. Ipak, priznaje se kako ponekad dolazi do pretjerano oštre primjene zakona, ponajprije prema maloljetnicima ili alkoholiziranim osobama čiji su ispadi „huliganski ekscesi, a ne izraz ukorijenjene mržnje”.
- Selektivnost u Jugoslaviji Glavni problem, navodi tužiteljstvo, leži u neujednačenoj praksi među republikama. Kao primjer ističu se mitinzi održani prošle godine u Srbiji, Crnoj Gori i Vojvodini, gdje su pojedinci poput Šolevića, Bulatovića i Kecmana nesmetano obilazili govornice, pjevali nacionalističke pjesme i pozivali na oružje – bez ikakvih posljedica.
Predsjedništvo SFRJ još je 14. rujna 1988. upozorilo da „nacionalna netrpeljivost i pozivi na obračune” ugrožavaju stabilnost države, no mnogi od organizatora ostali su neka vrsta „nacionalnih heroja”, zaključuje se u izvješću.
- Upozorenje na posljedice Autor dokumenta upozorava da se „bratski, harmonični odnosi” Hrvata i Srba, narušeni povijesnim traumama, ponovno pogoršavaju. „Strahujem da to može imati ozbiljne i dalekosežne posljedice za ustavni poredak i budući razvoj zemlje”, stoji u analizi.
Zaključak nadležnih organa je jasan: politički delikti koji potiču nacionalnu mržnju moraju se tretirati jednako u cijeloj zemlji. „Nerijetko se prigovara zašto mi u Hrvatskoj ovako strogo postupamo kad drugi, posebno u Srbiji, za teže slučajeve ne poduzimaju ništa. Takvi dvostruki aršini dodatno raspiruju ekstremizam”, navodi se.
S obzirom na rastuće „pukotine” u zajedničkoj pravnoj politici, tužiteljstvo traži hitno usuglašavanje kriterija kako bi se spriječilo daljnje širenje nacionalističkih tenzija.