Stadion Poljud, arhitektonska ikona Splita izgrađena za Mediteranske igre 1979., teško je stradao u olujnom nevremenu početkom srpnja. Vjetar je otkinuo dio krova i oko 10 % leksanskih ploča, oštetio atletsku stazu, a ukupna se šteta procjenjuje na 2–3 milijuna eura. Hitna sanacija bila je dovoljna da se odigra zakazana europska utakmica, no razmjeri oštećenja pokrenuli su širu raspravu: treba li stari Poljud spašavati ili na drugoj lokaciji graditi potpuno novi stadion?
Gradonačelnik Tomislav Šuta poništio je raniji natječaj vrijedan više od 20 milijuna eura i najavio „sveobuhvatnu studiju izvedivosti” te moguć referendum građana. Gradska uprava i Hajduk sve su skloniji ideji rušenja postojećeg zdanja i gradnje modernog objekta na Brodarici ili u zoni TTTS-a, uz obećanje premijera Andrej Plenkovića da će država projekt sufinancirati „istim intenzitetom” kao obnovu zagrebačkog Maksimira.
Planirani potez nailazi na žestok otpor struke. Društvo arhitekata Splita podsjeća da je Poljud zaštićeno kulturno dobro i „ravnopravan Dioklecijanovoj palači” u smislu simbolike moderne arhitekture. Upozoravaju da se o sudbini takvog spomenika ne smije odlučivati emotivno ni politički, nego uz stručno vrednovanje, transparentnu javnu raspravu i jasne sportske, urbane i kulturne ciljeve.
Pravno gledano, rušenje je moguće tek ako Ministarstvo kulture ukine status zaštićenog dobra, čime bi poništilo vlastitu odluku iz 2015. godine i otvorilo pitanje vjerodostojnosti sustava zaštite baštine.
S druge strane, udruga Naš Hajduk ističe da današnji profesionalni sport traži infrastrukturu koju Poljud više ne može pružiti te staje uz gradnju novog stadiona.
Poljud je tako prerastao okvire sportskog objekta i postao poprište sukoba vizija: zaštita baštine nasuprot modernim potrebama grada i kluba. Odgovor — obnova ili rušenje — morat će biti stručan, promišljen i, prije svega, u interesu Splićana.
