Poljska je privremeno zatvorila cestovne i željezničke prijelaze prema Bjelorusiji zbog velikih vojnih vježbi Moskve i Minska, no mjera je sada pretvorena u neodređenu blokadu. Time je presječena najprometnija kopnena veza Kine i Europske unije, vrijedna oko 25,07 milijardi eura godišnje.
Zamrznuti promet Poljsko-bjeloruska granica preuzima 90 posto cjelokupnog željezničkog tereta koji se iz Kine kreće prema EU. Samo prošle godine količina robe porasla je 10,6 %, a vrijednost gotovo 85 %. Sada je sav teret na čekanju, uključujući hitne pošiljke lijekova i hrane.
Državni prijevoznik PKP Cargo procjenjuje da bi kratkoročni zastoji mogli biti podnošljivi, ali upozorava kako bi dulja blokada natjerala pošiljke na skuplji i sporiji južni pravac preko Kazahstana, Crnog mora i Turske. Oko 10 000 bjeloruskih vozača zaposlenih u poljskim tvrtkama ostalo je zaglavljeno s obje strane granice.
„Potpuno zatvaranje granice predstavlja ključni problem – ne samo za transport i logistiku, već za cjelokupno gospodarstvo”, ističe Artur Kalisiak iz udruženja Transport & Logistics Poland.
Vlada: trgovinu mijenja sigurnost Varšava objašnjava da će se promet obnoviti tek kada prolaz bude „u potpunosti siguran”. Glasnogovornik vlade Adam Szłapka novinarima je poručio: „Odluka o zatvaranju granice s Bjelorusijom ostaje na snazi do daljnjega.” Resorno ministarstvo dodaje da će se eventualne odštete razmotriti tek kad se procijene gubici.
Napetosti dodatno pojačava nedavni ulazak ruskih dronova u poljski zračni prostor, kao i pritisak Washingtona da se Peking kazni zbog potpore Moskvi. Tijekom posjeta kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija Varšavi, poljski šef diplomacije Radosław Sikorski jasno je dao do znanja kako se „u ovoj situaciji logiku trgovine zamjenjuje logika sigurnosti”, prenio je glasnogovornik ministarstva Paweł Wroński.
Geoekonomske reperkusije Iako Kina poziva Poljsku da „osigura siguran i nesmetan rad” željezničkog koridora, analitičari procjenjuju da vrijednost prometa ipak nije tolika da bi Peking zbog njega mijenjao stav prema Moskvi ili Minsku. Za SAD i pojedine europske luke, poput Rotterdama i Hamburga, privremeni zastoj mogao bi čak biti dobrodošao, jer dio tereta preusmjerava na more ili zrak.
Nekoliko logističkih tvrtki već pokušava improvizirati nove lance opskrbe: kamioni s robom idu do terminala u Kaunasu, Łódźu ili Duisburgu, gdje teret prelazi na vlakove koji potom ulaze u Bjelorusiju preko litavskih tračnica. No to znači dulje vrijeme isporuke i veće troškove, a garancije da će alternativni prijelazi ostati otvoreni – nema.
„Vlada kaže da prati situaciju i da će granicu otvoriti kad bude sigurno. To je sve što znamo, pa iz poslovne perspektive zapravo ne znamo ništa”, zaključuje Kalisiak.