Novi rad brazilske grupe znanstvenika sugerira da bi plivanje moglo biti moćniji saveznik srca nego podjednako naporno trčanje. Istraživači s Federalnog sveučilišta u Sao Paulu proveli su osmotjedni pokus na 72 muška laboratorijska štakora i rezultate objavili u časopisu Scientific Reports.
• TRI JEDNAKA STARTA
Glodavci su bili raspoređeni u tri jednake skupine: jedna je mirovala, druga svakodnevno trčala na motoriziranoj traci, a treća plivala u bazenu s grijanom vodom. Obje aktivne grupe radile su po istom rasporedu – pet dana u tjednu, 60 minuta dnevno, pri otprilike 75 % svog maksimalnog kapaciteta kisika.
• KONDICIJA RASTE – ALI SRCE RASTE SAMO U VODI
I trčanje i plivanje povećali su vršnu potrošnju kisika za više od pet posto, dok je sjedilačka grupa zabilježila pad. U mišićima obje aktivne skupine porastao je i ključni enzim za staničnu proizvodnju energije, što pokazuje sličan dobitak opće kondicije.
No ultrazvučni pregledi srca otkrili su krupnu razliku:
– Samo su plivači imali značajan skok mase srca u odnosu na tjelesnu masu.
– Lijeva klijetka, glavna „pumpa” koja tjera krv u tijelo, bila je teža i šira.
– Komore su se proširile u promjeru, što se povezuje s većim volumenom krvi tijekom uranjanja.
Znanstvenici naglašavaju da je takvo „sportsko” povećanje zdrav oblik srčane hipertrofije, dok onaj nastao zbog bolesti, primjerice kronične hipertenzije, slabi organ.
• MOGUĆE POSLJEDICE ZA PREPORUKE LIJEČNIKA
Autori zaključuju da plivanje predstavlja jači okidač za pozitivno preoblikovanje srčanog mišića od trčanja uz jednak napor. Sa sve većim brojem pacijenata kojima se preporučuje tjelesna aktivnost, razlikovanje vrsta treninga po učinku na srce moglo bi, kažu, promijeniti liječničke upute.
Iako je riječ o pokusu na životinjama, rezultati otvaraju pitanje treba li vlažna staza oko bazena češće zamijeniti onu na atletskoj stazi – barem kad je riječ o zdravlju najvažnijeg mišića u tijelu.