Cijena referentnog europskog plina kreće se oko 32 eura po megavat satu, što je približno 40 % niže od vrhunca zabilježenog u veljači (58 eura/MWh). Uzroci smirivanja leže u nekoliko povezanih čimbenika:
• ubrzano punjenje skladišta diljem Europske unije – do 29. kolovoza razina popunjenosti iznosila je 82,5 %, a među velikim članicama prednjače Francuska i Italija s više od 90 %, dok je Njemačka na 76,6 %; • slabija potražnja za ukapljenim prirodnim plinom (LNG) u Aziji – Kina je, primjerice, smanjila uvoz za 17 %, čime su se dodatne količine preusmjerile prema europskim kupcima; • očekivanje da će skladišta i uz nešto niže razine nego lani (94,2 % u isto vrijeme) do početka sezone grijanja dosegnuti sigurnu popunjenost.
Za Hrvatsku su brojke nešto ispod prosjeka: domaća skladišta bila su na 77,4 % kapaciteta (lani 90,4 %). Prognoze signaliziraju blago spuštanje cijene plina prema rasponu od 30 do 32 eura/MWh do kraja godine.
Istodobno, aluminij je u rujnu poskupio za 2 % u odnosu na kolovoz i dosegnuo 2.678 dolara po toni. Poticaj za rast dala je odluka kineskog Ministarstva industrije i informacijskih tehnologija da u iduće dvije godine ograniči povećanje proizvodnje deset vrsta metala, uključujući bakar i aluminij, na prosječnih 1,5 % godišnje umjesto dosadašnjih 5 %. Peking tako nastoji ublažiti prekapacitiranost koja već dulje pritišće profitne marže proizvođača.
Kina je ranije olabavila i pravila za uvoz metalnog otpada kako bi osigurala sirovine, a dugoročno planira prelazak s primarne na sekundarnu proizvodnju. Ipak, indeksi menadžera nabave (PMI) blizu neutralnih 50 bodova upućuju na gospodarsku stagnaciju, pa analitičari ne očekuju daljnji snažniji rast cijene. Umjesto toga, do kraja godine predviđaju stabilizaciju aluminija oko razine od 2.700 dolara po toni.