Foamasto mokrenje moglo bi biti mnogo više od prolazne neugode: nova švedska studija povezuje ga s gotovo 40 % većim rizikom od razvoja demencije.
Istraživači Karolinska instituta pratili su više od 130 000 stanovnika Stockholma starijih od 65 godina koji na početku nisu imali dijagnosticiranu demenciju. U četverogodišnjem razdoblju bolest se pojavila kod sedam posto sudionika.
Ključni nalaz: prisutnost povišenog proteina albumina u urinu – medicinski albuminurija – jasno je korelirala s pojavom demencije:
- umjerena albuminurija (30–299 mg/g) povećala je rizik za 25 %;
- visoka albuminurija (više od 300 mg/g) povisila ga je za 37 % u odnosu na osobe s normalnim vrijednostima.
Najizraženija povezanost utvrđena je kod vaskularne i miješane demencije, drugog i trećeg najčešćeg oblika poslije Alzheimerove bolesti.
„Bubrezi i mozak mogu se činiti vrlo različitim organima, ali dijele važnu karakteristiku: oba ovise o osjetljivoj mreži malih krvnih žila. Kada su krvne žile u bubrezima oštećene, isti se proces često događa i u mozgu. Ovi rezultati naglašavaju važnost rutinskog probira na albuminuriju kao dijela rane procjene rizika od demencije”, istaknuo je dr. Hong Xu, docent neurobiologije.
Znanstvenici u članku objavljenom u Journal of Internal Medicine zaključuju: „Naši statistički podaci sugeriraju da je povećana albuminurija povezana s većim rizikom od demencije svih uzroka, posebno vaskularne i miješane demencije.”
Albumin u urinu najčešće prolazi neopaženo, no simptomi – pojave li se – uključuju pjenastu mokraću, češće mokrenje te oticanje očiju, stopala ili gležnjeva. Stručnjaci stoga savjetuju redovite laboratorijske pretrage, osobito osobama s visokim tlakom, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima ili već poznatim oštećenjem bubrega.
Dodatnu hitnost naglašavaju podaci o smrtnosti: samo je 2022. u Ujedinjenom Kraljevstvu demencija odnijela 74 261 život, gotovo 5 000 više nego godinu ranije, ostavši vodeći uzrok smrti.
Iako albuminurija ne znači da će se demencija sigurno razviti, autori poručuju da pravodobno otkrivanje i liječenje bubrežnih problema može odgoditi ili spriječiti pad kognitivnih funkcija. Rano obraćanje pažnje na vlastite navike mokrenja tako dobiva neočekivano važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga.