Minimalna plaća u Hrvatskoj trebala bi do 2028. narasti na 1 250 eura bruto, poručio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić na 17. konferenciji „Dan velikih planova”.
Prema njegovim riječima, Vlada je u trećem mandatu dobila potporu građana upravo za ovakav smjer te će poslodavci morati uračunati nove troškove. Danas minimalac iznosi 970 eura bruto, a raste već dvije godine zaredom. Usporedba sa Slovenijom pokazuje napredak: hrvatska minimalna plaća 2016. bila je 52 % slovenske, a sada doseže 75 %, dok prosječna plaća dostiže 90 % slovenske.
Piletić je naglasio i stanje na tržištu rada – 73 000 nezaposlenih u odnosu na 180 000 na početku prvog HDZ-ova mandata – te 1,8 milijuna zaposlenih. Prosječna je plaća u posljednjih deset godina skočila sa 750 na 1 400 eura. Hrvatski zavod za zapošljavanje godišnje izdvaja 180 milijuna eura za poticanje zapošljavanja, no prošlogodišnje kompenzacijske mjere za poslodavce iskoristile su se za svega 6 000 radnika.
U području radnog zakonodavstva najavljeno je jačanje nadzora nad primjenom kolektivnih ugovora kako bi se suzbila nelojalna konkurencija. Putem nove e-kolektivne baze već je 65 % radnika obuhvaćeno kolektivnim ugovorima. Do kraja kolovoza izdano je 13 % manje novih radnih dozvola za strance, ali je broj produljenja porastao za 20 %.
Ekonomist Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika Republike, podsjetio je da tehnološki napredak stalno potiče rast, unatoč pesimističnim prognozama iz prošlosti. Upozorio je, međutim, na potrebu jasne vizije za idućih 15-ak godina te predložio olakšavanje upisa stranih studenata na hrvatske fakultete kako bi se stvorila baza domaćih stručnjaka. Ocijenio je da institucije, inovacije i investicije još ne daju razloga za zadovoljstvo.
Glavni savjetnik ministra financija Matej Bule ocijenio je da je gospodarstvo „u punom zamahu”. Model rasta danas se, kazao je, oslanja na uravnotežen proračun i robnu razmjenu, za razliku od razdoblja prije krize 2009. kada je bio vođen deficitom. Hrvatska bilježi proračunske suficite od 2014. te viškove u robnoj razmjeni, a svrstava se i među najuspješnije korisnike europskih fondova. U posljednjem desetljeću porezno-administrativno rasterećenje poslodavaca iznosi 2,3 milijarde eura.
Najavljena porezna reforma usmjerena je na digitalizaciju i modernizaciju, a središnji registar stanovništva trebao bi omogućiti jedinstvenu elektroničku evidenciju rada i brže ostavinske postupke. Projekt „fiskalizacija 2.0” trebao bi dugoročno pojednostaviti poslovanje i državnu administraciju.