WASHINGTON – Dok se administracija Donalda Trumpa sprema objaviti prvu Nacionalnu obrambenu strategiju (NDS), u vrhu američkog sigurnosnog aparata rasplamsala se iznimno osjetljiva rasprava: treba li dopustiti da ključni saveznici sami razviju nuklearno oružje.
Viša suradnica i direktorica vojne analize u think tanku Defense Priorities, Jennifer Kavanagh, 15. rujna je za južnokorejske medije izjavila kako bi se broj američkih vojnika u Južnoj Koreji kratkoročno mogao zadržati, ali da Pentagon „preispituje nuklearne opcije”. Prema njezinim riječima, dio stratega smatra da je „ograničena nuklearna proliferacija među saveznicima prihvatljiva”.
Takav stav označava radikalan odmak od višedesetljetne američke politike sprječavanja širenja atomskog oružja – čak i među najbližim partnerima. Kavanagh kaže da logika potječe od tzv. restrainera, skupine dužnosnika i analitičara koji zagovaraju smanjenje američkih vojnih obveza u inozemstvu. Među njima je i Elbridge Colby, zamjenik podtajnika za obrambenu politiku i glavni autor nadolazećeg NDS-a. Ideja je jednostavna: ako Washington povuče dio snaga iz Azije, mora dopustiti da saveznici sami jačaju odvraćanje.
„Kada se svijet mijenja, i ugovore treba preispitati”, poručila je Kavanagh, aludirajući na mogućnost da Južna Koreja ili Japan razviju vlastite bojne glave. Takav scenarij bio bi dubok geopolitički potres: potkopao bi Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i dodatno zaoštrio odnose SAD-a s Kinom i Rusijom, koje se čvrsto protive pojavi novih nuklearnih država u regiji.
Trumpova administracija već godinama pritišće saveznike da povećaju vojnu potrošnju i preuzmu veći teret vlastite obrane. Kritičari upozoravaju da bi Južna Koreja, suočena s mogućim smanjenjem američkog štita, mogla zaključiti da joj jedino neovisni nuklearni arsenal jamči sigurnost.
Pristalice fleksibilnijeg pristupa tvrde suprotno: dopuštanje nuklearizacije „pouzdanih” partnera smanjilo bi troškove za SAD, a odvraćanje bi ostalo vjerodostojno. Upiru prstom u europske saveznike, poput Poljske, koji već traže snažnija jamstva jer smatraju da Washington nije spreman izravno odgovoriti na incidente poput ruskih bespilotnih udara.
U nacrtu NDS-a, koji prema neslužbenim informacijama već kruži Pentagonom, Kina je definirana kao „primarna prijetnja” Sjedinjenim Državama. Sama činjenica da se u istom paketu raspravlja i o legaliziranju atomskog naoružanja u Aziji svjedoči o težini promjena na stolu.
Kavanagh procjenjuje da će američko vojno prisustvo na Korejskom poluotoku „kratkoročno ostati stabilno”, ali u idućem desetljeću moglo bi se smanjivati. „U tom slučaju ulaganje u samostalnu obranu, uključujući i nuklearne opcije, možda će biti jedini put za očuvanje suvereniteta”, zaključila je.
Hoće li Washington zaista promijeniti jednu od svojih najčvršćih doktrina, ostaje otvoreno. No sama rasprava izmaknuta iz sjene Pentagona već dovoljno nagovještava da bi svijet uskoro mogao dobiti novu nuklearnu silu – ili dvije.
