Državna odluka o proširenju liste osnovnih namirnica s ograničenim cijenama izazvala je žestok otpor hrvatskih pčelara. Od 1. prosinca trgovci smiju prodavati teglicu meda od 900 grama najviše za 5,70 eura, dok su bio, eko i med sa saćem izuzeti od mjere.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet tvrdi da takav iznos ne pokriva ni proizvodne troškove: „Vrijedni hrvatski pčelar u našim uvjetima ne može nikako ponuditi ovu cijenu.” Procjenjuje da se samo za kilogram sirovog meda iz košnice izdvoji od tri do šest eura, na što dolaze ambalaža, prijevoz, trgovačke marže i PDV.
Kocet upozorava i na drugu posljedicu: prema europskim analizama čak 46 % meda na tržištu Unije sumnjive je kvalitete, a povlačenje domaćeg meda otvorit će prostor upravo takvim uvoznim patvorinama. „Ovom smo odlukom ponovo dali priliku prevarantima”, ističe.
Ministarstvo gospodarstva pojašnjava da se mjera odnosi samo na registrirane maloprodajne trgovce, dok su obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja prodaju vlastiti med na tržnicama izuzeta. No pčelari s većim brojem košnica – koji med plasiraju veletrgovcima – time nisu obuhvaćeni.
Zadarski pčelar Krste Bukvić, u struci više od 40 godina, vjeruje da će mnogi napustiti posao: „Što će onaj s 200 košnica? Proizvodnja je sve skuplja.” Broj pčelara u njegovoj županiji, kaže, već se znatno smanjio.
Još je izravniji Toni Guberac iz okolice Slavonskog Broda: „Planiram čekati kaznu”. Za njega je 5,70 eura ispod proizvođačke cijene, dok će, smatra, patvorine tek poskupjeti i lakše se prodavati.
Predsjednik udruge Dalmatina Zadar Zlatko Elveđi nudi drukčiji odgovor – promjenu deklaracije. Teglica od 720 mililitara može, kaže, nositi oznaku 890 grama i tako izbjeći zamrzavanje cijene.
Na širu ekološku važnost upozorava Stanko Čuljak, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza: bez pčela nema oprašivanja, a bez oprašivanja padaju i prinosi u poljoprivredi. „Med se može uvesti, ali oprašivanje ne”, poručuje.
Pčelari su Ministarstvu gospodarstva poslali službeni prigovor i traže hitno preispitivanje odluke. U protivnom, upozoravaju, hrvatsko pčelarstvo – koje danas okuplja oko 9 200 evidentiranih pčelara – mogli bi napustiti i iskusni proizvođači i mladi nasljednici, ostavljajući police trgovina patvorinama, a polja bez ključnih oprašivača.