PARIZ – Ostavka premijera Sébastiena Lecornuua dodatno je zakočila pregovore o novom državnom proračunu, pa je sve izglednije da će Francuska 2026. započeti s privremenim rješenjem umjesto punopravnog Zakona o financijama.
Francuski ustav nalaže da se nacrt proračuna Nacionalnoj skupštini dostavi najkasnije 13. listopada, kako bi tijekom 70-dnevne rasprave i osmodnevne ocjene Ustavnog vijeća mogao stupiti na snagu 1. siječnja 2026. No privremena vlada ne smije podnijeti takav prijedlog jer za njega ne može politički odgovarati.
Što (ne) može prijelazna vlada
• Ministarstvo gospodarstva nastavlja tehničku izradu zakona „radi kontinuiteta države”, ali nacrt se već suočava s otporom: ljevica traži porez na bogatstvo, a krajnja desnica rezove socijalnih naknada strancima i manji doprinos EU-u.
• Lecornuov plan već se temeljio na 44 milijarde eura ušteda koje je predložio bivši premijer François Bayrou, a oporba je jasno poručila da bi svaku vladu koja ga pokuša progurati srušila izglasavanjem nepovjerenja.
Izlaz kroz „posebni zakon”
Ako se do jeseni ne formira nova izvršna vlast ili se parlament raspusti, sadašnja prijelazna vlada može zatražiti da zastupnici barem odobre poglavlje o prihodima kako bi se porezi nastavili ubirati. Druga mogućnost jest donošenje tzv. „posebnog zakona” temeljem članka 47. Ustava.
Takav akt omogućava državi da ubire poreze i troši na razini prethodne godine, „radi osiguranja kontinuiteta nacionalnog života i redovitog funkcioniranja javnih službi”. Posljednji put primijenjen je 2025. nakon pada vlade Michela Barniera. No posebni zakon ne dopušta usklađivanje poreznih razreda s inflacijom, što u praksi podiže porezno opterećenje za kućanstva.
Gospodarske posljedice
• Ekonomisti procjenjuju da bi zamrzavanje rashoda bez indeksacije inflaciji donijelo uštede od 15 do 20 milijardi eura i deficit smanjilo na oko 5 % BDP-a 2026., s ovogodišnjih 5,4 %.
• Vlada je već spustila prognozu rasta za 2025. s 1 % na 0,7 %, dok neizvjesnost oko poreza tjera građane i poduzeća u štednju: stopa štednje početkom 2025. dosegnula je 18,8 %, najvišu razinu u gotovo pola stoljeća.
Za sada nema signala da bi se politički čvor mogao brzo rasplesti, pa se sve veća pozornost usmjerava na to hoće li „posebni zakon” opet postati francuska fiskalna početnica.
