Francuska i Njemačka zajednički traže da se sljedeći, 19. paket sankcija Europske unije protiv Rusije proširi na velike ruske naftne kompanije te na države i tvrtke koje pomažu Moskvi u zaobilaženju već postojećih mjera, navodi se u neslužbenom dokumentu koji kruži Bruxellesom.
Glavni zahtjevi Pariza i Berlina
• Uvrstiti Lukoil i njegov trgovački ogranak Litasco na crnu listu EU-a kako bi se dodatno smanjili prihodi Kremlja od nafte. • Uvesti „sekundarne sankcije” protiv trećih zemalja i rafinerija koje prerađuju ili ponovno izvoze rusku naftu, uključujući strože mjere protiv tzv. shadow flote tankera koja održava ruski izvoz sirove nafte. • Proširiti ograničenje cijene ruske nafte i na europske brodare koji prevoze prerađene derivate u treće zemlje. • Crniti strane banke povezane s ruskim platnim sustavom SPFS te uskladiti akcije s postupcima SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva protiv kripto-operatora u srednjoj Aziji za koje se sumnja da peru ruski kapital. • Razmotriti nove zabrane uvoza ili više carine na rusku robu koja zasad nije obuhvaćena embargom.
Zašto dosad nije kažnjen Lukoil?
Lukoil je drugi po veličini ruski proizvođač nafte, odmah iza Rosnjefta. Neke članice EU-a, prije svega Mađarska i Slovačka, i dalje su ovisne o njegovim isporukama, što je dosad blokiralo njegovo stavljanje na listu sankcioniranih subjekata. Pariz i Berlin sada ocjenjuju da „maksimalni pritisak” zahtijeva i taj korak.
Koordinacija s Washingtonom i G7+
Europski pregovarači posljednjih su dana u Washingtonu usklađivali detalje nove runde mjera s administracijom predsjednika Donalda Trumpa. Cilj je, kako se navodi u dokumentu, „ujednačen režim sankcija” s partnerima G7+, osobito u energetskom sektoru. Američka strana ranije je prozvala Europu da nije dovoljno smanjila ovisnost o ruskim fosilnim gorivima te je kritizirala Indiju zbog, kako tvrdi, pomoći Moskvi.
Otvorena vrata i za kineske i indijske subjekte
EU je, pod sve jačim američkim pritiskom, spremna popis sankcioniranih proširiti i na pravne osobe iz Kine i Indije koje sudjeluju u preusmjeravanju ruskih energenata ili financijskih tokova. Uz to, razmatra se crnjenje logističkih i financijskih kanala koji olakšavaju transport i plaćanja izvan dosega dosadašnjih mjera.
Što slijedi?
Europska komisija bi idućih dana trebala predstaviti službeni nacrt 19. paketa. O njemu će potom raspravljati države članice. Pariz i Berlin poručuju da je nužno „zadržati otvorene kanale za legitimna plaćanja”, ali istodobno produbiti udar na banke, brodare i posrednike koji održavaju rusku ratnu ekonomiju.
S obzirom na to da se dio članica i dalje oslanja na ruske energente, očekuje se napeta diplomatska bitka prije postizanja konsenzusa za nove, znatno oštrije mjere.
