Na okruglom stolu koji su u ponedjeljak organizirali Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED) i Agronomski fakultet, stručnjaci i proizvođači složili su se da Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iz 2018. više koči nego potiče razvoj dopunskih djelatnosti na selu.
• Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije s posebnim lex specialis za OPG-ove, čime je stvoren hibrid između OPG-a i obrta. • U Upisniku poljoprivrednika vodi se oko 111 000 OPG-ova i 38 000 SOPG-ova – zajedno 96 % svih domaćih poljoprivrednika. • Samo 2,2 % OPG-ova (3 336) bavi se dopunskim djelatnostima, dok europski prosjek doseže 5 %.
Više od stotinu sudionika, među njima proizvođači maslinova ulja, sira i mlijeka te agroturističari, istaknulo je kako su upravo papirologija i preklapanje propisa glavna kočnica širenja ponude na imanjima.
„Umjesto da olakša poslovanje, Zakon uvodi brojna administrativna opterećenja”, upozorio je zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, napominjući da su porezna i administrativna rješenja u drugim članicama daleko povoljnija za male proizvođače.
Voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske Aleksandra Kuratko Pani navela je da detaljna istraživanja potvrđuju kako se OPG-ovi zbog „kompliciranih procedura” često odriču agroturizma ili prerade na imanju. Udruga je zato saborskom Odboru za poljoprivredu predala zahtjev za ocjenu učinkovitosti zakona i pripadajućih pravilnika.
Dodatnu prepreku predstavlja kolizija s pravilima Ministarstva turizma i sporta, ali i mišljenje Europske komisije prema kojem se proizvodnja ekstra djevičanskog maslinova ulja treba smatrati primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, a ne preradom. Usklađivanje s tim stavom tek se očekuje, upozorava upravitelj PZ-a Marina Jakša Najev.
S druge strane, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Dalibor Janda istaknuo je da zakon omogućuje upis „jedne ili više” dopunskih djelatnosti, čime se, tvrdi, jača otpornost ruralnih sredina i potiče poduzetnički duh. „Nadamo se kako će u budućnosti još više naših poljoprivrednika prepoznati šansu za rast i održivi razvoj”, poručio je.
Sudionici su zaključili da bi revizija administrativnih barijera i usklađivanje s europskom praksom moglo otvoriti prostor za brže zapošljavanje, veću konkurentnost i bolju kvalitetu života na hrvatskom selu.