Papa Leo u četvrtak polazi na šestodnevnu turneju po Turskoj i Libanonu, svoje prvo inozemno putovanje otkako je u svibnju izabran za poglavara Katoličke crkve. Put je koncipiran kao misija mira i jedinstva u trenutku povišenih napetosti na Bliskom istoku.
U Turskoj, zemlji u kojoj prevladava muslimansko stanovništvo i koja broji oko 36 000 katolika, papa će se najprije sastati s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom u Ankari. U Istanbulu ga potom čeka ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni poglavar približno 260 milijuna pravoslavaca, s kojim će obilježiti 1 700. obljetnicu Nicejskog sabora u današnjem İzniku. Program uključuje i posjet Plavoj džamiji te euharistijsko slavlje u dvorani Volkswagen Arena.
Drugi dio puta vodi ga u Libanon, gdje se javnost pribojava novog spiralnog sukoba između Izraela i Hezbollaha nakon nedavnog izraelskog udara u južnom Bejrutu. Papa će u nedjelju popodne moliti na bejrutskoj luci, mjestu razorne eksplozije iz 2020., a posjetit će i psihijatrijsku bolnicu pod upravom Katoličke crkve.
Crkveni analitičari ističu da Leo želi naglasiti dvije poruke: upućivanje svjetskim čelnicima na nužnost mirovnih napora te jačanje međukršćanskog jedinstva u regiji. Stručnjaci podsjećaju da je Vatikan u Libanonu tradicionalno viđen kao jamac nacionalne kohezije, osobito u vrijeme duboke političke i gospodarske krize.
Iz Vatikana priznaju da je riječ o logistički "zahtjevnom" rasporedu, no rimska kurija smatra da simbolika dolaska u dvije strateške zemlje nadmašuje rizike. Papa će, međutim, izbjeći jug Libanona zbog sigurnosnih procjena, što je naišlo na blagu kritiku lokalnih kršćanskih zajednica.
Odlazak u Tursku i Libanon prvotno je planirao i preminuli papa Franjo, ali mu zdravstveno stanje to nije dopuštalo. Njegov nasljednik, za kojeg se kaže da je smireniji i manje polarizirajući, koristi priliku kako bi svijetu predstavio vlastiti stil diplomacije – tih, ali uporan, orijentiran na dijalog i pomirenje.
U Bejrutu i Ankari već danima vise plakati s papinim osmijehom, a mediji pomno prate kretanje vatikanske izvidnice. Dok lokalni vjernici očekuju „poruku nade” u jeku ekonomskih teškoća i geopolitičkih prijetnji, svjetski čelnici promatraju može li novi poglavar donijeti svježu dinamiku u naporima za mir na krhkom Bliskom istoku.
