Papa Lav XIV. ovaj tjedan prvi put od izbora preuzima kormilo Katoličke Crkve na dosad najkolegijalniji način: u srijedu i četvrtak u Vatikan stiže svih 245 kardinala s pet kontinenata na dvodnevni, u potpunosti zatvoreni izvanredni konzistorij.
Prema vatikanskim izvorima, sazivanje skupa izravni je odgovor na zahtjeve samih kardinala da se prije gotovo osam mjeseci, prilikom izbora nasljednika pape Franje, uvede “horizontalniji” model upravljanja Crkvom.
Godina 2025. bila je prijelazna: nastavili su se veliki projekti pokrenuti u prethodnom pontifikatu, a Jubilej – Sveta godina – zaključen je u utorak. Konzistorij se zato promatra kao simboličan trenutak u kojem novi papa preuzima punu odgovornost za budući kurs.
Vatikan je još u prosincu najavio da će susret obilježiti „trenuci zajedništva i bratstva, kao i vremena posvećena razmišljanju, dijeljenju i molitvi”. Cilj je, navedeno je, „potaknuti zajedničko razlučivanje te pružiti podršku i savjet Svetom Ocu u obnašanju visoke i teške dužnosti na čelu univerzalne Crkve”. Dnevni red rasprava nije objavljen.
U prethodnih 12 godina papa Franjo samo je jednom sazvao izvanredni konzistorij, oslanjajući se ponajprije na Vijeće kardinala od desetak članova, što mu je priskrbilo kritike kako vodi Crkvu previše individualno, pa i autoritarno. Nasuprot tome, Lav XIV. odlučio je okupiti cijeli Kardinalski zbor, instrument kojim prema kanonskom pravu raspravlja o pitanjima od najveće važnosti.
Rimskim biskupu na raspolaganju stoje dvije vrste konzistorija. Redovni, javni, služe uglavnom imenovanju novih kardinala. Izvanredni, kakav započinje sutra, sazivaju se znatno rjeđe i okupljaju sve kardinale kako bi u zatvorenoj raspravi promišljali o strateškim temama za Katoličku Crkvu.
Iako detalji dnevnog reda ostaju nepoznati, samo okupljanje cijele hijerarhije u Vatikanu jasna je poruka: Lav XIV. želi da njegovo pontifikatsko geslo o „zajedništvu u služenju” dobije i institucionalni oblik.