Rim – Približava se 1700. godišnjica Prvog nicejskog sabora, povijesnog skupa održanog 325. u antičkoj Niceji, današnjem turskom Izniku. Taj je sabor, sazvan od cara Konstantina, postao presudna točka oblikovanja kršćanskog vjerovanja jer je definirao temeljne članke vjere i okupio biskupe prije bilo kakve crkvene podjele.
Povjesničari naglašavaju kako se radilo o jedinom koncilu na kojem su sudjelovale sve tadašnje mjerodavne crkvene vlasti. „Niceja je bila jedini sabor na kojem su sve crkvene instance djelovale pod vodstvom cara”, kaže katolički teolog Christian Stoll, ravnatelj Instituta za ekumenizam „Johann Adam Möhler” i savjetnik Vatikana za ekumenska pitanja.
Papa Lav XIV. najavio je da će Rim Katolička Crkva slijediti inicijativu zajedničkog spomena s drugim kršćanskim zajednicama. Nekoliko dana uoči planiranog putovanja Papa je objavio posebno apostolsko pismo posvećeno obljetnici, ističući geslo svoga pontifikata: „In illo uno unum” – „U Onome Jednom smo jedno”.
Središnja poruka pisma jest da Nicejsko vjerovanje i danas može biti polazište za pomirenje: „Ono nudi model istinskog jedinstva u legitimnoj različitosti.” Papa pritom naglašava kako se suvremeni ekumenizam više ne smije svoditi na povratak u pretpodjeljenu prošlost, nego mora biti „ekumenizam budućnosti, pomirenje na putu dijaloga”.
Tijekom posjeta Izniku, Sveti Otac planira molitveno okupljanje uz sudjelovanje predstavnika pravoslavnih, istočnih i protestantskih Crkava. Time želi podsjetiti da je upravo na mjestu prvoga sabora prvi put zajednički oblikovana vjera koja danas povezuje više od dvije milijarde kršćana diljem svijeta.