Teški oružani sukobi izbili su u subotu navečer duž gotovo 2 600 km duge granice između Pakistana i Afganistana, samo nekoliko dana nakon što je pakistansko zrakoplovstvo izvelo napad na ciljeve u Kabulu.
Prema izjavama dužnosnika obiju strana, talibanske postrojbe otvorile su vatru na više pakistanskih graničnih položaja, tvrdeći da odgovaraju na „kršenje suvereniteta” Afganistana. Lokalni talibanski zapovjednici iz južne pokrajine Helmand naveli su da su zauzeli dva pakistanska bunkera, što su ondješnje vlasti i potvrdile.
Pakistanska vojska odgovorila je topništvom, tenkovima te lakim i teškim naoružanjem. „Nećemo tolerirati nikakvu agresiju unutar našeg teritorija. Pakistanske snage uzvratile su snažnom vatrom i pogodile više afganistanskih graničnih postaja”, poručio je jedan visoki dužnosnik sigurnosnog aparata.
Napetosti su kulminirale nakon tri eksplozije u četvrtak – dvije u afganistanskoj prijestolnici i jedne na jugoistoku zemlje – za koje je ministarstvo obrane pod vodstvom talibana optužilo Islamabad. Kabul tvrdi da je riječ o pakistanskim zračnim udarima, dok Islamabad službeno ni ne potvrđuje ni ne demantira operaciju.
Glasnogovornik pakistanske vojske, general-pukovnik Ahmed Sharif Chaudhry, poručio je da će „radi zaštite života pakistanskih građana biti poduzeto sve što je potrebno” te pozvao Afganistan da spriječi korištenje svojeg teritorija za terorizam protiv Pakistana.
U središtu sukoba nalazi se Tehreek-e-Taliban Pakistan (TTP), militantna skupina koja od 2021. pripisuje odgovornost za stotine poginulih pakistanskih vojnika. Islamabad godinama optužuje Kabul da pruža utočište pripadnicima TTP-a, koji dijele ideološke veze s afganistanskim talibanima i navodno se obučavaju s druge strane granice.
Analitičari upozoravaju da je spiralno nasilje već dovelo regiju na rub šireg sukoba. Stručnjak za južnu Aziju Michael Kugelman ocjenjuje da su „pojačani prekogranični napadi na pakistanske snage, neuobičajeno intenzivni pakistanski udari u Afganistanu i talibanske odmazde stvorili savršenu oluju”. Smatra ipak da bi se kriza mogla smiriti jer „talibani nemaju kapacitete za otvoreni rat s pakistanskom vojskom, a nakon što odmazdom umire javni bijes, vjerojatno će stati”.
S njim se slaže i islamabadški analitičar Imtiaz Gul: „Ovo što gledamo logičan je ishod dugotrajnih tenzija. Pakistanovo strpljenje istrošilo se nakon odbijanja afganistanske vlade da poduzme odlučne mjere protiv TTP-a, pa je odlučio djelovati sam.”
Ipak, Kugelman upozorava na začarani krug: pakistanski napadi mogli bi potaknuti TTP na nove osvete, što bi potom izazvalo još žešće operacije preko granice. „Ako dođe do deeskalacije, još uvijek nismo izvan šume”, zaključuje.
Dvije države dijeli teško prohodna planinska crta poznata kao Durandova linija, oko koje su sporovi nerijetko prelazili u oružane sukobe i prije dolaska talibana na vlast u Kabulu. Aktualni događaji pokazuju da stara rana i dalje predstavlja jedno od najopasnijih žarišta u regiji.