Prihodi deset najvećih domaćih graditelja stambenih i nestambenih zgrada prošle su godine porasli za 8,3 posto, no dobit im se istodobno srušila za 24,1 posto, pokazuje najnovija analiza Ekonomskog instituta Zagreb. Pritom se bruto marža i profitabilnost imovine nastavila topiti, dok je koeficijent zaduženosti skočio za 19,7 posto, a tekuća likvidnost pala za 18,5 posto. Unatoč pogoršanju, istraživači ističu da su zaduženost i likvidnost još uvijek „u ekonomski opravdanim okvirima”.
Uvoz radnika nije spasio učinkovitost
Autor analize Goran Butorac upozorava da je ubrzani uvoz radne snage donio kvantitetu, ali ne i očekivani skok fizičkog obujma radova. „Rast broja zaposlenih u prvih osam mjeseci ove godine nije bio popraćen odgovarajućim rastom građevinske aktivnosti. Konačni rezultat je pad produktivnosti građevinskog sektora”, navodi Butorac.
Posljedica su golema zaostajanja za razvijenim članicama EU-a: Belgija u graditeljstvu ostvaruje gotovo tri puta veću bruto dodanu vrijednost po zaposlenom od Hrvatske, Nizozemska i Austrija 2,5 puta, Irska 2,3 puta, a Švedska 2,2 puta. Prosjek „starih” članica Unije penje se na 71 127 eura, dok Hrvatska sa 35 541 eura ostaje ispod i skromnog prosjeka „novih” članica (37 753 eura).
Građevinske dozvole posustaju, nekretninski lanac osjeća pritisak
Prošle je godine rast novoizgrađenih stanova gotovo stao – svega 0,6 posto više nego 2023. – a usporio je i izdavanje novih građevinskih dozvola. Analitičari upozoravaju da bi slabija stanogradnja mogla potegnuti i niz povezanih djelatnosti: od vađenja šljunka i pijeska, preko proizvodnje cementa, cigle i stakla, do projektiranja i namještaja.
Hrvatska narodna banka procjenjuje da će graditeljstvo u 2026. ipak zadržati rast, ali spustiti ga na oko 3 posto, dok će investicije usporiti, premda ostati „razmjerno snažne”. Ključni su rizici sporiji rast raspoloživog dohotka kućanstava i pad osobne potrošnje.
Poslodavci umiruju: odljeva radnika nema
Direktor HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec odbacuje tezu o masovnom odlasku kvalificiranih majstora. „Plaće u Hrvatskoj su malo iznad polovice onih u Njemačkoj. Osim toga, radnik u Njemačkoj nema plaćenu pauzu, topli obrok ni naknadu za minuli rad, a poslodavci to radniku u Hrvatskoj plaćaju”, tvrdi Habijanec. Prema njegovim riječima, satnica u Hrvatskoj trenutačno varira između 6,5 i 12 eura, ovisno o vrsti posla.
Ipak, analiza upozorava da bi upravo niska primanja mogla dugoročno kočiti privlačenje domaćih i stranih radnika, što bi u kombinaciji s padom produktivnosti moglo ograničiti tempo budućih infrastrukturnih i stambenih projekata.
Gdje tražiti potporu?
Stručnjaci zaključuju da će dinamiku sektora u sljedećem razdoblju najviše diktirati narudžbe iz turizma i industrije: ako ti sektori pojačaju investicije, građevinari bi mogli nadomjestiti zatišje na tržištu stanova. S druge strane, dublje usporavanje nekretninskih projekata prijeti „povlačenjem” cijelog lanca dobave i dodatnim pritiskom na gospodarski rast zemlje.