Jesenska sezona ponovno je razbudila hrvatsko tržište nekretnina, a podaci portala Nekretnine.hr potvrđuju da potražnja i dalje najviše pulsira u Zagrebu, dok se najviši kvadrati plaćaju u Splitu.
Prema omjeru ukupnih pretraga u rujnu, Zagreb drži čak 43 % interesa za stanove. Slijede Split (17 %), Rijeka (11 %), Zadar (9 %) i Osijek (8 %), pri čemu je potonji i dalje najtraženiji kontinentalni grad nakon metropole. Pula je zauzela šesto mjesto sa 6 % pretraga.
„Potražnja je stabilna, a najveći interes i dalje bilježimo u većim urbanim sredinama”, kaže Mladen Matijević, generalni direktor portala. Cijene prate taj trend: Split predvodi s prosječnom traženom cijenom od 5526 eura po kvadratu, slijede Zadar sa 3808 i Zagreb s 3800 eura. Pula bilježi 3336, Rijeka 3274, dok je Osijek na začelju s 2485 eura.
Iako najpovoljniji među većim gradovima, Osijek trenutačno pati od kroničnog manjka kvalitetnih manjih stanova i obiteljskih kuća. Duško Grgur, predsjednik strukovne skupine pri HGK-u u Osijeku i vlasnik agencije German nekretnine, upozorava da se dobri stanovi do 75 m² prodaju brže nego što pristignu na oglasnik.
Primjerice, za renovirani stan od 53 m² po cijeni od 132 000 eura javilo mu se više od dvadeset zainteresiranih, a desetak već dogovara razgledavanje. „Takvi stanovi se prodaju. Ali veliki stanovi u urbanim vilama iznad stotinu kvadrata idu vrlo slabo; kupce mogu nabrojati na prste jedne ruke”, navodi Grgur.
Slična je priča i s kućama. Kuća ponuđena za 170 000 eura odbija potencijalne kupce zbog procijenjenih dodatnih ulaganja od barem 50 000 eura. „Na tržištu je vrlo živo, ali pojavljuje se i mnogo špekulanata”, dodaje agent, upozoravajući da banke pooštravaju uvjete kreditiranja, što dodatno sužava izbor mladim obiteljima.
Paradoks velikog formata Stanovi u novijim osječkim urbanim vilama nude se po 2500 eura za kvadrat, no cijena cjelokupne nekretnine nerijetko prelazi 300 000 eura, što je za većinu kupaca nedostižno. Grgur se pita zašto investitori uporno grade prostrane stanove „koji im godinama stoje”, umjesto da se fokusiraju na manje, traženije kvadrature.
Unatoč jasnom raskoraku između ponude i potražnje u Osijeku, Matijević zaključuje da tržište nekretnina općenito „zadržava svoju dinamiku i u jesenskom razdoblju”. No istočna Hrvatska zasad ostaje poligon u kojem se bore realne platežne mogućnosti kupaca i očekivanja vlasnika – a manji stanovi nose uvjerljivu pobjedu.