Novo interdisciplinarno istraživanje objavljeno u časopisu Lancet svrstalo je Hrvatsku na vrh neslavne ljestvice europske prekomjerne smrtnosti povezane s visokim temperaturama, a Osijek je označen kao najrizičniji grad za život u cijeloj Europi.
Prema analizi 854 grada s više od 50 000 stanovnika:
- Hrvatska bilježi 27 nepotrebnih smrti na 100 000 stanovnika godišnje zbog vrućine – trostruko više od europskog prosjeka.
- Standardizirana stopa prekomjerne smrtnosti u Osijeku iznosi 41, dok prosjek 30 analiziranih država iznosi tek 9.
- Zbog hladnoće Europa godišnje gubi približno 130 000 ljudi, a zbog vrućine oko 13 000; u Hrvatskoj je hladnoća kriva za 104 smrti na 100 000 stanovnika, oko 1,3 puta više od prosjeka.
Autori rada, predvođeni dr. Pierreom Masselotom s londonskog Odjela za javno zdravstvo, ističu da su usporedili vremenske serije smrtnosti, demografiju i podatke o temperaturi kako bi procijenili utjecaj klimatskih ekstrema na zdravlje. „Ovi rezultati pružaju vrijedne informacije kreatorima politika za osmišljavanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih klimatskih i javnozdravstvenih mjera”, stoji u studiji.
Istraživanje podsjeća da oko 40 % stanovnika Europske unije živi u većim gradovima te da urbano okruženje, osobito popločani i betonski prostori bez zelenila, pojačava toplinski stres. Primjeri gradova koji aktivno odgovaraju na izazov su Barcelona, koja do 2030. planira otvoriti 160 hektara novih zelenih površina, i Berlin, u kojem je trećina prostora zasjenjena drvećem.
U Hrvatskoj se, pak, tek nedavno ozbiljnije raspravlja o „zelenoj obnovi” gradova. Prema listi barcelonskog IS Global instituta, Osijek, Slavonski Brod i Zagreb svrstani su među 100 najzagađenijih europskih gradova, a zagađenje dodatno povećava rizičnu smrtnost. Procjenjuje se da bi Zagreb godišnje imao oko 700, a Osijek stotinjak manje preuranjenih smrti kada bi se ispunile smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti zraka.
Autori upozoravaju da će se, bez hitnih prilagodbi urbanog prostora i klimatskih politika, zdravsteni teret ekstremnih temperatura s klimatskim promjenama samo povećavati, osobito u scenarijima snažnog globalnog zatopljenja.