Zabrinjavajuća brojka od 1 do 2 posto manje kopnenih kukaca svake godine odjeknula je na 6. međunarodnom simpoziju Hrvatskog entomološkog društva, otvorenom u četvrtak na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Skup, naslovljen „Kamo su nestali kukci?”, okupio je više desetaka domaćih i inozemnih stručnjaka kako bi raspravili dramatičan pad brojnosti i raznolikosti najbrojnije životinjske skupine na planetu.
Klimatske promjene tek dio problema
U uvodnom obraćanju predsjednik HED-a Goran Vignjević upozorio je da se trend smanjenja opaža već dva desetljeća: „Nestanak kukaca nije nešto novo. Klimatske promjene imaju udjela, ali daleko veći utjecaj ima čovjek – pesticidi, krčenje staništa i monokulture onemogućuju održavanje populacija.”
Vignjević je podsjetio na ključne ekosustavne uloge kukaca – od oprašivanja i razgradnje organske tvari do mjesta u hranidbenim mrežama – te apelirao na hitno uvođenje „znanstveno utemeljenih mjera očuvanja i obnove staništa”.
„Izlij vodu da nas ne bodu” – učenici protiv tigrastog komarca
Član upravnog odbora društva, osječki biolog Enrih Merdić, predstavio je petogodišnji školski projekt kojim se djeca potiču da u dvorištima uklanjaju posude s vodom i tako smanje legla invazivnog tigrastog komarca. „Uključili smo više od 3 500 učenika iz sedamdesetak škola. Svako izlijevanje vode znači manje uboda”, naglasio je.
Merdić je globalni gubitak bioraznolikosti povezao s „šestim velikim izumiranjem” u povijesti Zemlje: sve više vrsta nestaje, dok invazivne – poput tigrastog komarca – brzo popunjavaju novonastale ekološke niše.
Razlozi pada i posljedice za ljude
Sudionici skupa izdvojili su glavne uzročnike „tihog izumiranja”:
• fragmentacija i gubitak staništa; • intenzifikacija poljoprivrede i uporaba pesticida; • klimatske promjene i globalno zatopljenje; • urbanizacija te onečišćenje mikroplastikom, farmaceuticima i teškim metalima.
Pad kukaca, poručuju, prijeti stabilnosti opskrbe hranom, jer bez oprašivača „biljke teško da bi funkcionirale”, kako je istaknuo Vignjević. Uz to, narušavaju se hranidbeni lanci i prirodne kontrole štetnika, dok se povećava rizik od širenja bolesti koje prenose komarci.
Jubilarna godina hrvatske entomologije
Ovogodišnji simpozij nosi trostruku obljetnicu: 115 godina organiziranog entomološkog rada u Hrvatskoj, 50 godina Hrvatskog entomološkog društva i 30 godina časopisa Entomologia Croatica. Tijekom dvodnevnog programa izložene su najnovije spoznaje iz ekologije, zaštite bilja i javnog zdravstva, a zajednička poruka glasi – bez hitne akcije pitanje „kamo su nestali kukci” vrlo brzo moglo bi postati „zašto ih više nema”.