Šezdeset i šest sekundi nakon što je 6. kolovoza 1945. iznad Hirošime zabljesnula prva atomska gljiva, grad je nestao, a više od 80 000 ljudi poginulo je u trenu. Osamdeset godina poslije, scenarij nuklearne katastrofe više nije tek relikt Hladnog rata – arsenali se ponovno gomilaju, a prijetnje postaju sve izravnije.
Nuklearni sat ponovno otkucava Prema podacima Štokholmskog instituta za proučavanje mira (SIPRI), devet nuklearnih sila danas raspolaže s ukupno 12 241 bojevom glavom. Čak 3 912 ih je već raspoređeno u bazama, silosima ili na podmornicama i spremno za trenutnu uporabu. Najveći dio tog „palca na okidaču” drže Sjedinjene Države (1 770) i Rusija (1 718), dok Velika Britanija raspolaže sa 120, Francuska s 280, a Kina s 24 spremne glave.
Upozoravajući na novi val naoružavanja, stručnjak SIPRI-ja Hans Kristensen ističe: „Broj nuklearnih bojevih glava diljem svijeta nakon hladnog rata bio je počeo padati, no situacija se sada mijenja… era smanjivanja broja nuklearnog oružja došla je kraju.”
Rasplamsani sukobi, rasplamsane prijetnje Gotovo svaka nuklearna sila danas je umiješana u aktivni sukob ili ratno žarište. Rusija i SAD suprotstavljeni su u Ukrajini, Indija i Pakistan povremeno se sukobljavaju u Kašmiru, Kina prijeti Tajvanu, a Izrael istodobno djeluje u Gazi, Libanonu, Siriji i protiv Irana. Za razliku od hladnoratovskog doba, pozivanje na nuklearni odgovor više nije tabu; političari i vojni zapovjednici otvoreno spominju „taktičke” ili „ograničene” udare.
Širok spektar opasnosti Prijetnja nije ograničena na klasične bojeve glave. Tehnologija tzv. „prljavih bombi” – konvencionalnih eksplozija koje raznose radioaktivni materijal – dostupna je većem broju država i nedržavnih aktera. Detonacija takve naprave u gusto naseljenom gradu imala bi golem psihološki učinak, a posljedice bi – zbog zračenja i panike – paralizirale cijele metropole.
Posljednji kišobran kontrole istječe Kontrola naoružanja svela se na tek jedan bilateralni dokument. „Novi START sporazum je posljednji dokument koji ograničava ruske i američke strateške nuklearne snage, no on istječe početkom 2026. godine, a u ovome trenutku nema nikakvih naznaka, a kamoli pregovora o njegovu obnavljanju ili nekom novom sporazumu”, upozorava direktor SIPRI-ja Dan Smith. Dodaje da američki predsjednik Donald Trump inzistira na uključivanju Kine u svaki budući dogovor, što dodatno otežava pregovore.
Kocka bez mreže Kako se diplomatski mehanizmi urušavaju, a geopolitičke tenzije rastu, svijet ulazi u razdoblje u kojemu se nuklearna opcija ponovno vraća u strateške kalkulacije. Osam desetljeća nakon Hirošime, globalna sigurnost opet se mjeri u minutama do ponoći na simboličkom „satu sudnjeg dana”.
