Gotovo 4,5 bilijuna filtara cigareta svake godine završi na pločnicima, u rijekama i u moru, a njihov ukupni teret – oko 800.000 tona – jednak je masi 180.000 afričkih slonova, upozorava dr. sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Prema podacima međunarodnog projekta DeFishGear (2013.-2017.), opušci čine 6,6 % ukupnog otpada prikupljenog na 31 plaži jadransko-jonske regije te se redovito pojavljuju među deset najčešćih predmeta pronađenih na hrvatskim obalama.
„Opušci nisu biorazgradivi i godinama otpuštaju mikroplastiku i koktel kancerogenih kemikalija u okoliš”, naglašava Tutman, napominjući da su filteri od celuloznog acetata dugotrajan izvor toksične plastike.
Posljedice: • kontaminacija tla, rijeka, jezera i mora toksinima iz filtra; • razgradnja filtra u mikroplastiku koja ulazi u prehrambeni lanac; • vizualno narušavanje obale i pad turističke privlačnosti.
Što učiniti? • gasiti i odlagati opuške isključivo u kante ili prijenosne pepeljare; • organizirati akcije čišćenja plaža i gradskih površina; • provoditi edukativne kampanje o ekološkim posljedicama pušenja; • razmotriti modele „proširene odgovornosti proizvođača” kako bi duhanske kompanije sudjelovale u zbrinjavanju otpada.
Ako se navika bezbričnog bacanja cigaretnog filtra ne promijeni, Jadran i dalje ostaje talac milijardi otrovnih vlakana koja polako, ali ustrajno guše njegove ekosustave.