Više od stotinu poljoprivrednika, stručnjaka i dužnosnika okupilo se u Zagrebu na okruglom stolu Hrvatskog agroekonomskog društva i Agronomskog fakulteta, tražeći hitnu reviziju Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Sudionici su poručili da postojeća pravila, umjesto poticaja, guše razvoj malih proizvođača i njihovu mogućnost da diverzificiraju prihode kroz dopunske djelatnosti poput agroturizma ili prerade hrane.
Glavne brojke
• U Upisniku poljoprivrednika vodi se oko 111 000 OPG-ova i 38 000 SOPG-ova, što čini 96 % svih poljoprivrednika u zemlji.
• Tek 2,2 % njih (3 336 OPG-ova) bavi se dopunskim djelatnostima, dok je prosjek Europske unije 5 %.
Zakon iz 2018. godine uveden je kao lex specialis i OPG-ovima dao hibridni status između obrta i poljoprivrednog gospodarstva. No, prema riječima sudionika, ta je regulativa stvorila „papirologiju koja odvraća ljude od posla”.
„Umjesto da olakša poslovanje, Zakon uvodi brojna administrativna opterećenja i nerijetko koči razvoj malih proizvođača”, upozorio je zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj. Dodao je kako je EU već prepoznala problem i od iduće godine uvodi ograničavanje službenih kontrola, ukidanje godišnje revizije učinka i zabranu ponovljenih inspekcija u istoj godini.
Ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku u Ministarstvu poljoprivrede Dalibor Janda podsjetio je da zakonodavni okvir ipak omogućuje OPG-ovima upis više dopunskih djelatnosti „čime se jača ekonomska otpornost ruralnih područja”. Nada se da će sve više gospodarstava prepoznati tu šansu.
Praktične poteškoće iznijela je voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske Aleksandra Kuratko Pani. Njena istraživanja pokazuju da „komplicirane administrativne procedure odvraćaju OPG-ove od bavljenja dopunskim djelatnostima”. Udruga je već zatražila od saborskog Odbora za poljoprivredu da procijeni učinkovitost zakona i podzakonskih akata koje smatraju kontraproduktivnima.
Na probleme se nadovezao upravitelj Poljoprivredne zadruge Marina Jakša Najev, istaknuvši kako je trenutačno tumačenje zakona suprotno mišljenju Europske komisije. Komisija, naime, smatra da se proizvodnja ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinova ulja ne bi smjela tretirati kao prerada, već kao primarna poljoprivredna proizvodnja.
Sudionici su se složili da je cilj jasniji i jednostavniji zakon koji će OPG-ovima olakšati ulazak u dodatne poslove, povećati konkurentnost domaće hrane i zadržati mlade na selu. Reviziju postojeće regulative predložili su kao prvi korak u tom smjeru.