OpenAI, tvrtka koja je u posljednje dvije godine postavila standarde u generativnoj umjetnoj inteligenciji, tiho je pokrenula novi val zapošljavanja istraživača specijaliziranih za AI sustave namijenjene humanoidnim robotima. Time se, nakon dvogodišnje pauze, vraća području koje je napustila 2021. kada je pokazala robotsku ruku sposobnu složiti Rubikovu kocku, ali je program tada „spremila u ladicu”.
Zašto baš humanoidi?
Roboti nalik čovjeku — s dvije noge, rukama i „osjećajem” za ravnotežu — zanimljivi su jer se mogu kretati po svijetu oblikovanom za ljude: penjati se stubama, otvarati vrata, rukovati predmetima najrazličitijih oblika. Zagovornici tvrde da je tijelo ključni nedostajući dio na putu prema tzv. općoj umjetnoj inteligenciji (AGI). Bez sposobnosti da djeluje u fizičkom prostoru, model nikada ne može steći potpunu „sliku svijeta”.
Tehnološki preokret
Humanoidi su još prije desetak godina bili predmet internetskih šala zbog nespretnosti i čestih padova. Danas je situacija drugačija: • napredniji i jeftiniji elektromotori daju potrebnu eksplozivnost za održavanje ravnoteže; • računalni vid potpomognut velikim modelima prepoznaje objekte i prostor brže nego ikad; • cijene elektronike padaju, pa kineski proizvođači poput Unitreea već nude serijske modele.
Konkurencija nikad jača
OpenAI se neće natjecati u praznom polju. Među najistaknutijim rivalima su: • Tesla s robotom Optimus, čiji razvoj, kako tvrdi Elon Musk, „ima prednost pred svim drugim projektima unutar grupe”; • Figure AI, start-up s demonstracijama robota koji preslaguje rublje i hrani psa; • Agility Robotics i Apptronik, čije prototipe testiraju logističke kompanije, osobito u SAD-u; • Boston Dynamics, koji krajem godine planira poslati potpuno električni Atlas u tvornicu Hyundaija; • Amazon, koji u pojedinim skladištima iskušava humanoide za prebacivanje kutija.
Tržišni potencijal i realne prepreke
Procjenjuje se da je tržište humanoidnih robota trenutno teško oko 5 milijardi dolara, dok bi do 2050. moglo narasti na pet bilijuna. No između današnjih promotivnih videa i robota koji pouzdano radi u svakom okruženju stoji niz izazova:
- Pouzdanost – demonstracije često uključuju teleoperaciju ili su ponavljane stotine puta prije „savršena” snimka.
- Nedostatak podataka – za razliku od interneta prepunog teksta, ne postoje velike baze snimki koje pokrivaju sve ljudske radnje.
- Hardverska ograničenja – robotske ruke još nemaju finu motoriku ljudskih prstiju.
- Sigurnost – svaka „halucinacija” modela u fizičkom svijetu može završiti štetom za ljude i okolinu.
Od skladišta do dnevne sobe
Prvi pravi posao humanoidi će, čini se, dobiti u zatvorenim i kontroliranim okruženjima: tvornicama automobila, logističkim centrima i pogonima gdje nedostaje radne snage za monotone ili opasne poslove. Kućni poslovi – slaganje suđa, usisavanje, hranjenje kućnih ljubimaca – ostaju dugoročniji cilj. Kako je nedavno rekao direktor OpenAI-ja Sam Altman, „uskoro ćete šetati ulicom i vidjeti kako kraj vas prolazi sedam robota”. Njegov optimizam dijele investitori, ali inženjeri upozoravaju da će pouzdani roboti „batleri” u stanovima ipak morati pričekati još nekoliko tehnoloških skokova.
Potez OpenAI-ja kao signal tržištu
Nakon što je najnoviji jezični model GPT-5 ostao bez očekivanog „wow” efekta, OpenAI traži sljedeću veliku platformu. Ako humanoidi postanu nova „aplikacija ubica”, tvrtka ne želi promatrati sa strane. Ulazak jednog od najpoznatijih AI igrača dodatno će zagrijati sektor i vjerojatno ubrzati razvoj — ali i rasprave o etici, radu i sigurnosti.
Za sada, roboti sve brže uče hodati, dizati teret i prepoznavati predmete. Hoće li jednako brzo naučiti i sve ostalo što ljudi rade, ostaje pitanje na koje ni najambiciozniji istraživači još nemaju jasan odgovor.
