Dva dana zatvorenih razgovora ukrajinske i ruske delegacije u Ženevi, uz američko posredovanje, okončana su bez vidljivog proboja – osim dogovora da se ponovno sastanu za nekoliko tjedana. Prema riječima stručnjaka za sigurnost prof. dr. sc. Marinka Ogorca, iscrpljena diplomacija pokazuje da je „inicijativa za otvaranje europskih pregovora s Moskvom očito nužan iskorak”.
• Nakon dvaju ranijih krugova u Abu Dabiju bez rezultata, i najnovija švicarska runda ostavila je ključna pitanja neriješenima. Moskva inzistira da Kijev prepusti preostalih 20 % regije Donjeck pod ukrajinskom kontrolom; Kijev to smatra neprihvatljivim.
• Ukrajinsku delegaciju predvodi Rustem Umerov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, a rusku dugogodišnji Putinov suradnik Vladimir Medinski.
• Sjedinjene Države predstavljaju izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner, koji istodobno u Ženevi vode neizravne kontakte s iranskim dužnosnicima.
• Predsjednik Donald Trump odgovornost za uspjeh pregovora prebacuje na Kijev: „Ukrajini bi bilo bolje da brzo sjedne za stol. To je sve što ću vam reći”, izjavio je novinarima u zrakoplovu Air Force One.
Paralelno s diplomatskim maratonom, borbe na terenu ne jenjavaju. Neposredno uoči ženevskog sastanka ruske snage izvele su zračne napade diljem Ukrajine, teško oštetivši elektroenergetsku mrežu u lučkom gradu Odesi.
Ogorec drži da europske vlade više ne smiju ostati po strani: „Rat iscrpljuje obje vojske, ali i europsku sigurnosnu arhitekturu. Bez izravnog europskog formata teško će se doći do održivog primirja.” Među neformalnim idejama koje se spominju u diplomatskim krugovima su sigurnosne garancije Kijevu, djelomično ukidanje sankcija Moskvi uz nadzor povlačenja te obnova kritične infrastrukture kroz zajednički fond.
Hoće li se i kako europske prijestolnice uključiti, moglo bi biti ključno pitanje prije sljedeće ženevske runde – dok se, kako Ogorec upozorava, „topovi i dalje čuju glasnije od pregovaračkih zvona”.
