Rođen u plemićkoj obitelji u Toulouseu, Hubert je ranu mladost proveo na dvorovima franačkog kralja Teodorika III. i Pipina Hertalskog. Život u vrhuške donio mu je ugled i bogatstvo, a 682. godine oženio se plemkinjom Floribannom s kojom je dobio sina Floriberta.
Tragičan gubitak supruge preokrenuo je Hubertov put: povukao se u ardensku šumu i utjehu potražio u lovu. Prema legendi, na Veliki petak spazio je jelena s raspelom među rogovima i čuo nadnaravni poziv da promijeni život i potraži savjet biskupa Lamberta. Taj trenutak označio je kraj njegovih svjetovnih ambicija.
• sva plemićka prava prenio je mlađem bratu • bogatstvo razdijelio siromasima • sina povjerio na skrb drugima
U Rim je hodočastio 708., a nakon mučeničke smrti biskupa Lamberta, Hubert je naslijedio njegovu službu. Kao biskup Liegea postao je poznat po gorljivoj molitvi, karitativnom radu i misijskom širenju vjere u Ardenima, zbog čega je prozvan „Apostol Ardena”. Na njegovu inicijativu relikvije sv. Lamberta prenesene su iz Maastrichta u Liege, gdje je podignuta bazilika koja je ubrzo prerasla u katedralu i potaknula urbanizaciju grada.
Hubert je preminuo prirodnom smrću 30. svibnja 727., tijekom molitve „Oče naš”. Prvotno je pokopan u crkvi sv. Petra u Liegeu, no 3. studenoga 743. njegovi posmrtni ostaci preneseni su u benediktinsku opatiju u Ardenima. Od tada se 3. studeni obilježava kao njegov spomendan, a okolno mjesto dobilo je ime Sveti Hubert, postavši važno hodočasničko središte.
Danas se sveti Hubert štuje kao zaštitnik lovaca, lovačkih pasa, šumara, mesara i grada Liegea. Po njemu je nazvana i prepoznatljiva pasmina goniča – pas sv. Huberta.