Hrvatski učitelji i nastavnici spadaju među najobrazovanije u 53 zemlje obuhvaćene najnovijim ciklusom međunarodnog istraživanja o učenju i poučavanju TALIS 2024, no unatoč tome svaki četvrti razmatra napuštanje profesije u idućih pet godina.
• Diplomirani gotovo svi – Čak 94 % učitelja predmetne nastave u osnovnim školama i 87 % srednjoškolskih nastavnika završilo je četverogodišnji ili petogodišnji studij, dvostruko više od međunarodnoga prosjeka i iznad prosjeka Europske unije od 75 %.
• Više sati rada – U razredima prosječno provode 40 do 43,5 sati tjedno, tri do pet sati više od prosjeka Europske unije (39 sati) i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (41 sat). U proteklih 11 godina radno je opterećenje osnovnoškolskih učitelja poraslo za 2,1 sat.
• Iskustvo i sigurnost – Prosječno imaju 16 do 17 godina staža, a više od 90 % zaposleno je na neodređeno, što poučavanje čini jednom od najstabilnijih profesija u zemlji.
• Feminizirana struka – U hrvatskim školama radi oko 80 % učiteljica i 69 % nastavnica, čime se Hrvatska ubraja među države s najvećim udjelom žena u obrazovanju.
• Razredi manji, ali složeniji – Učitelji rade s prosječno 19 učenika, šest manje od međunarodnoga standarda. Istodobno raste broj djece s posebnim obrazovnim potrebama: u četvrtini osnovnih i trećini srednjih škola više od 10 % učenika treba dodatnu podršku, a najmanje 1 % čine izbjeglice.
• Glavni razlozi za odlazak – Mladi do 30 godina sve češće razmišljaju o promjeni karijere: taj se udio u šest godina povisio za 13 %. Kao glavne razloge navode odgovornost za uspjeh učenika, pritisak roditelja, stalne promjene obrazovnih politika i kurikulnih dokumenata.
• Plaća i ugled – Dok je poslom zadovoljno 84 % osnovnoškolskih i 89 % srednjoškolskih nastavnika, samo svaki četvrti zadovoljno je plaćom. Hrvatska je u skupini država u kojima se učiteljsko zvanje najmanje cijeni u društvu.
• Stres na radnom mjestu – Stres redovito osjeća 13,7 % učitelja i 9,3 % nastavnika, najviše zbog administrativnih obaveza, odgovornosti za rezultate učenika i održavanja discipline. Ipak, nasilje je rjeđi problem nego u mnogim europskim državama: tek oko 4 % radi u školama gdje ravnatelji nasilje ili verbalno zlostavljanje smatraju ozbiljnim.
• Prostora za usavršavanje – Premda ocjenjuju da im je formalno obrazovanje kvalitetno, najmanje se pripremljenima osjećaju za upotrebu digitalnih alata, pružanje socioemocionalne podrške te rad u višejezičnom okruženju.
Podaci TALIS-a tako istodobno potvrđuju visoku stručnost hrvatskih prosvjetnih radnika i upozoravaju na trend odljeva kadrova koji bi, ostane li bez odgovora, mogao dodatno opteretiti već preopterećen sustav.