Prosječna osoba danas unese dvostruko do trostruko više dodanog šećera od preporučenog dnevnog limita, upozoravaju nutricionisti. Slatke kalorije pritom najčešće ne dolaze iz kolača, nego iz pića i industrijski prerađene hrane u kojoj je šećer skriven – od proteinskih pločica do umaka za salatu.
„Većina šećera koji ljudi jedu nije u desertima – potajno se dodaje u naša pića i svakodnevnu hranu”, kaže dijetetičarka Samantha Cassetty, koautorica knjige Sugar Shock.
Posljednjih godina pojedine prehrambene tvrtke u Sjedinjenim Državama najavile su izbacivanje glukozno-fruktoznog sirupa (HFCS) iz svojih proizvoda. I dok se to na prvi pogled čini kao zdraviji iskorak, stručnjaci upozoravaju da se zdravstveni rizik ne smanjuje samom promjenom izvora slatkoće.
Nutricionist Dustin Moore pojašnjava: „Konzumiranje soka napravljenog sa šećerom umjesto glukozno-fruktoznim sirupom neće ništa postići. Ne vidimo nikakvu promjenu u ljudskom tijelu ako promijenite izvor kalorija.” Drugim riječima, jednako djeluju šećer od trske, kukuruzni sirup, javorov sirup ili med – ključan je ukupan unos.
Prekomjerna konzumacija dodanog šećera dugoročno povećava rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti. Unatoč tomu, šećeru je teško odoljeti: brzi nalet energije prati kratkotrajan osjećaj zadovoljstva, pa tijelo traži novu porciju slatkog. Stručnjaci stoga savjetuju postepeno smanjivanje slatkih napitaka, čitanje deklaracija i zamjenu prerađenih grickalica cjelovitom hranom.
Dobra vijest je da se šećer ne mora potpuno izbaciti. Umjerenost i svjesno biranje namirnica, poručuju nutricionisti, donose najveću korist za zdravlje.