Novo objavljena studija u časopisu The Gerontologist ponovno je preispitala mitove i stvarnost takozvanih „plavih zona” – geografskih područja poznatih po neuobičajeno velikom broju ljudi starijih od 90 godina te stogodišnjaka koji u visokoj dobi zadržavaju zavidno zdravlje.
Istraživači su podsjetili da su, kako bi se neko mjesto uopće moglo nazvati „plavom zonom”, nužna tri uvjeta:
- jasno definirana geografska granica,
- dokazana iznimno visoka koncentracija stanovnika koji su posljednjih 150 godina doživjeli barem 90. rođendan, uz uredno potkrijepljene rodne i umrle listove,
- očuvano dobro zdravlje u poznim godinama.
„Izvanredne tvrdnje o dugovječnosti zahtijevaju izvanredne dokaze”, naglasio je koautor studije Steven N. Austad iz Američke federacije za istraživanje starenja.
Analiza je potvrdila postojanje dugovječnih stanovništava u samo dva od četiri klasična područja – riječ je o regijama koje, poput Sardinije i Okinave, dijele zajedničku karakteristiku izoliranosti. Druga dva povijesno uvrštena lokaliteta više ne ispunjavaju sve kriterije, što autori tumače mogućim promjenama načina života, prehrambenih navika i društvenih veza.
Zanimljivo je da je upravo izoliranost izdvojena kao poveznica svih promatranih zona: Sardinija, Ikaria i Okinawa obuhvaćaju čitave otoke ili njihove veće dijelove, dok se poluotok Nicoya donedavno smatrao teško dostupnim. No novi rezultati pokazuju da geografska udaljenost sama po sebi nije dovoljna garancija vitalnosti.
Autori istraživanja upozoravaju kako, unatoč mogućem genetskom doprinosu, glavne zasluge za dug život najčešće pripadaju načinu života – umjerenoj, pretežito biljnoj prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti te snažnim društvenim vezama. „Vjerujemo da je validacija ‘plavih zona’ važna jer postoje vrijedne lekcije koje se mogu naučiti i inspiracija koju se može prikupiti iz načina života koji omogućuje dug i zdrav život”, poručuju znanstvenici.
Istodobno, bilježenje „nestanka” pojedinih plavih zona istraživačima pruža dragocjen uvid u trendove koji vode pogoršanju zdravlja u starijoj dobi. Promjene prehrambenih obrazaca, urbanizacija i smanjenje zajedničkih aktivnosti navode se kao najvjerojatniji krivci.
Iako su kontroverze oko točnosti matičnih knjiga i dalje otvorene, nova studija vraća fokus na ono što najviše intrigira javnost: što zaista određuje hoće li nečiji dom potrajati kao svjetska oaza dugovječnosti – ili će, poput dviju nekadašnjih plavih zona, izgubiti tu laskavu titulu.