Aspartam, niskokalorični zaslađivač prisutan u bezalkoholnim pićima, žvakaćim gumama i stolnim pakiranjima, ponovno je pod povećalom znanstvenika. Najnovije istraživanje provedeno u Španjolskoj pokazuje da i skromne količine – tek oko jedne šestine dnevnog unosa koji Svjetska zdravstvena organizacija smatra prihvatljivim za ljude – mogu dugoročno narušiti zdravlje srca i mozga.
Znanstveni tim je miševima tijekom godinu dana povremeno dodavao male doze aspartama u hranu, svega nekoliko dana svaka dva tjedna. Iako su životinje na kraju pokusa imale 10 do 20 % manje tjelesne masnoće od kontrolne skupine, istodobno su se pojavili znakovi koji upućuju na moguće srčane i neurološke probleme.
• Srce miševa pumpalo je krv slabije, a primijećene su i sitne strukturne promjene koje sugeriraju dodatno opterećenje organa. • U mozgu se obrazac potrošnje glukoze najprije povećao, a zatim naglo pao, što bi moglo negativno utjecati na kognitivne funkcije. • Na testovima pamćenja i učenja miševi su se kretali sporije i sporije pronalazili izlaz iz labirinta, što upućuje na blagi pad mentalnih sposobnosti.
Autori poručuju: „Dok se neurološke posljedice aspartama bolje ne razjasne, djeca i adolescenti trebali bi ga, koliko je god moguće, izbjegavati, osobito kao redovit dio prehrane.” U zaključku rada dodaju: „Ovi nalazi upućuju na to da aspartam, čak i u dopuštenim dozama, može narušiti funkciju važnih organa te bi bilo preporučljivo ponovno razmotriti sigurnosne granice za ljudsku upotrebu.”
Rezultati se nadovezuju na raniju ljudsku studiju provedenu na gotovo 13 000 ispitanika, koja je povezana aspartam i druge umjetne zaslađivače s postupnim slabljenjem kognitivnih sposobnosti, osobito među osobama s dijabetesom. Iako izravni prijenos mišećih podataka na ljude zahtijeva oprez, istraživači smatraju da bi regulatorne agencije i potrošači trebali pomno pratiti nova saznanja.
Španjolska skupina najavila je dodatne eksperimente kako bi se razjasnilo hoće li se slični učinci potvrditi i kod ljudi te pri kojim koncentracijama. Do tada, poruka je jasna: umjerenost – ili izbjegavanje – mogla bi biti najsigurnija strategija u odnosu na popularni umjetni zaslađivač.