Hrvatski Sabor uskoro će izglasati izmjene i dopune Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kojima se prvi put štite i građani koji korupciju prijave izravno policiji ili Državnom odvjetništvu. Cilj je, kako se navodi u obrazloženju, učinkovitije spriječiti osvetu nad prijaviteljima i pojačati kazne za poslodavce.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter pozdravlja proširenje kanala prijave i uvođenje strožih rokova za sudske postupke, ali ističe da mnogi njezini prijedlozi za dublje promjene nisu prihvaćeni. „Potrebna je brza i efikasna prilagodba Državnog odvjetništva, policije i institucije pučke pravobraniteljice na novi sustav”, upozorava, podsjećajući da će njezin ured ostati jedina adresa koja zviždačima može pružiti zaštitu prije suda.
Ključne novosti • Zaštita se proširuje na prijavitelje koji se obrate MUP-u ili DORH-u. • Popis nepravilnosti uključuje kaznena djela protiv gospodarstva, službene dužnosti te pronevjeru i podmićivanje zastupnika. • Uvode se kraći rokovi za sudove i veće novčane kazne za poslodavce koji se svete prijaviteljima.
Statistika obeshrabruje Prema posljednjem Eurobarometru, 92 % hrvatskih građana smatra korupciju raširenim problemom, a 60 % kaže da ih pogađa svakodnevno – znatno više od prosjeka EU-a (68 % odnosno 27 %). Ipak, većina i dalje ne prijavljuje sumnje jer ne vjeruje u kazne ili misli da se ništa ne može dokazati.
Slaba točka: pravna pomoć Najveća rupa ostaje nedostupnost besplatne sekundarne pravne pomoći. Trenutačni imovinski cenzus (441,44 eura po članu kućanstva) znači da „zaposlena osoba koja živi sama, a prima minimalac, nema pravo na odvjetnika o trošku države”, napominje pravobraniteljica. Upozorava da se prijavitelji često nose s višestrukim, dugotrajnim tužbama – i vlastitim i onima koje pokreću prozvani poslodavci – pa bez financijske potpore riskiraju egzistenciju.
Šimonović Einwalter podsjeća da EU direktiva iz 2019. predviđa pomoć prijaviteljima u teškoj financijskoj situaciji kako bi zapravo mogli koristiti zakonsku zaštitu. Zato traži hitno popuštanje imovinskog praga ili izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
Što slijedi Zakon je usklađen s pravnom stečevinom EU-a i preporukama OECD-a, no uspjeh će, poručuje pravobraniteljica, ovisiti o tome hoće li nadležna tijela uspostaviti protokol razmjene informacija i zajedničke statistike. Povećanje broja prijava koje će sada stizati preko policije i DORH-a dodatno će opteretiti njezin ured, pa poziva na dodatne resurse i sustavnu edukaciju.
Bez rješavanja pitanja pravne pomoći i drugih „sitnih” prepreka – od sporih sudova do straha od osvete – novi zakon mogao bi imati tek polovičan učinak i ostaviti građane i dalje suzdržane da progovore u javnom interesu.