Prijedlog izmjena Zakona o strancima, upućen u javno savjetovanje, donosi niz novosti važnih za više od 200 tisuća radnika iz trećih zemalja koji su posljednjih godina došli u Hrvatsku.
• Hrvatski jezik kao kriterij Nakon jedne godine boravka strani će radnici za produljenje dozvole morati dokazati osnovno znanje hrvatskoga (razina A1/A1.1). Time država i poslodavci dobivaju obvezu organizirati tečajeve i ispite, a radnici jasni rok za uključivanje u nastavu.
• Veća fleksibilnost na tržištu rada Stranac će moći promijeniti poslodavca već nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca, a razdoblje dopuštene nezaposlenosti tijekom važenja dozvole produljuje se. Cilj je smanjiti rizik iskorištavanja i potaknuti poslodavce da radnike zadrže boljim uvjetima.
• Duži rokovi i manje administracije Rok za rješavanje zahtjeva za boravak i rad produljuje se na 90 dana, a dokumentacija će se moći predavati elektronički putem sustava e-Građani. Već izdane dozvole neće se ukidati, no poslodavcima na „crnoj listi” može se odbiti produljenje.
• Studentske i sezonske dozvole Privremeni boravak studenata produljuje se s jedne na tri godine. Sezonskim radnicima izdavat će se dozvole valjane do tri godine, uz mogućnost rada do devet mjeseci godišnje.
• Dugotrajne vize i ukidanje konzularnih gužvi Određenim kategorijama državljana trećih zemalja omogućit će se podnošenje zahtjeva za privremeni boravak već u Hrvatskoj, čime se pojednostavljuje dolazak radi rada, studija ili istraživanja.
• Reakcije u javnoj raspravi Komentatori upozoravaju na potrebu jače zaštite radnika koje poslodavci ne prijave u mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Ukrajinac Dmytro Yefimenko protivi se brisanju točke 5. članka 151. koja „predviđa mogućnost uračunavanja vremena boravka osoba pod privremenom zaštitom u rok za dobivanje dugotrajnog boravka”. Smatra da bi to narušilo legitimna očekivanja oko 29 000 ljudi kojima je zaštita produljena u veljači 2025.
Kolega Yevhen Kanievskyi podsjeća da u Hrvatskoj trenutačno živi više od 30 000 Ukrajinaca pod privremenom zaštitom te predlaže:
- da otvaranje obrta ili d.o.o. bude samostalna osnova za dozvolu bez obveze zapošljavanja triju hrvatskih državljana;
- da se vrijeme provedeno pod privremenom zaštitom uračuna u rok za stalni boravak.
Drugi sudionici savjetovanja traže skraćivanje procedure produženja dozvola, jer se u pojedinim policijskim upravama čeka i do pet mjeseci, što radnicima onemogućuje putovanja, registraciju vozila ili otvaranje bankovnih računa.
• Statistika eksponencijalnog rasta Od 2021. do 2024. broj izdanih dozvola za boravak i rad skočio je sa 81 995 na 206 529 – povećanje od 151,9 % u četiri godine. Nakon ožujka 2025. tempo je usporio: u prvih devet mjeseci 2025. izdano je 136 194 dozvola, 14,3 % manje nego u istom razdoblju 2024.
Javno savjetovanje traje do kraja prosinca, a konačni tekst zakona Vlada bi u Sabor mogla poslati početkom 2026. godine.