Deseci država od četvrtka u ponoć po washingtonskom vremenu plaćaju više carine na svoju robu koja ulazi na američko tržište, nakon što je administracija Donalda Trumpa stavila u pogon novu rundu takozvanih „recipročnih” stopa.
Najnoviji paket objavljen je prije tjedan dana, uoči isteka prethodnog roka 1. kolovoza, a predsjednik je na društvenim mrežama poručio kako će „milijarde dolara početi pritjecati u SAD”. Istodobno je upozorio da bi „radikalan lijevi sud” mogao kočiti njegove planove; prizivni sud trenutačno odlučuje je li prekoračio ovlasti kada je nametnuo ove mjere.
Ključni detalji novih carina:
• Raspon „recipročnih” stopa kreće se od 41 % za ratom razorenu Siriju do 10 % za Ujedinjenu Kraljevinu. One se zbrajaju s postojećim carinama na određene proizvode.
• Brazil će, primjerice, zbog dodatne uredbe povezane s kaznenim progonom bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara plaćati ukupno 50 % (10 % „recipročno” + 40 % dodatno).
• Europska unija je jedini partner čija je osnovna stopa ograničena na 15 % zahvaljujući ranijem okvirnom dogovoru. Tako će, primjerice, sirevi s uobičajenom carinom od 14,9 % biti opterećeni s 15 %, a ne gotovo dvostruko više.
• Indija bi mogla vidjeti skok sa 25 % na ukupno 50 % nakon što je Trump potpisao novu uredbu kao odmazdu za kupnju ruske nafte. Delhi ima 21 dan za odgovor, a Trump najavljuje istu taktiku i prema drugim državama koje trguju s Moskvom.
• Kanada je već na ukupnih 35 %, dok je Meksiko dobio 90-dnevnu odgodu kako bi izbjegao rast iznad sadašnjih 25 %.
• Kina se trenutačno suočava sa stopom od 30 %, uz zaseban rok 12. kolovoza za moguće dodatno povećanje.
Diplomatska ofenziva
Vlade diljem svijeta žurno traže izuzeća ili ublažavanje nameta. Švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter provela je dva dana u Washingtonu pokušavajući poništiti iznenadnu carinu od 39 %. Bern će zbog toga u četvrtak održati izvanrednu sjednicu.
Smanjene ili odgođene stope zasad su izborile Ujedinjena Kraljevina, Tajland, Kambodža, Vijetnam, Indonezija, Filipini, Japan, Južna Koreja, Pakistan i EU.
Dulja kronologija mjera započela je 2. travnja, dan koji je Trump prozvao „danom oslobođenja”, uz kratku 90-dnevnu pauzu i četverotjedno „primirje” najavljeno 7. srpnja. Posljednju potvrdu novih tarifa dao je prošlog petka.
Nove prijetnje stižu i za tehnološki sektor: predsjednik je u srijedu najavio carinu od oko 100 % na uvozne poluvodičke čipove iz zemalja koje ne proizvode u SAD-u ili nemaju jasne planove za to.
Trgovinski partneri sada ubrzano važu iduće korake kako bi zaštitili ulagače i radna mjesta, dok Washington tvrdi da samo naplaćuje „ono što je Amerikancima oduzeto proteklih desetljeća”.
