Napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije dosegnule su novu razinu nakon što je Peking prošlog tjedna ograničio izvoz rijetkih zemnih metala – ključnih sirovina za čipove, baterije i drugu visoku tehnologiju. Kao odgovor, američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je uvođenjem carina od čak 100 % na sav kineski uvoz od 1. studenoga, povrh postojećih carina od 30 %.
Istoga datuma Washington bi mogao blokirati i pristup kineskim tvrtkama „kritičnom” softveru – od dizajna čipova i naprednih AI modela do šifriranja – čime bi kineski proizvođači ostali bez većine zapadnih razvojnih alata. Bijela kuća ipak ostavlja prostor za odustajanje od najavljenih mjera ako se Peking povuče sa svojih protumjera, no obje strane zasad čvrsto ostaju pri svojim zahtjevima.
Čiji su ulozi veći? • Kina je lani u Sjedinjene Države izvezla robe vrijedne 485 mlrd. eura i ostvarila surplus od oko 330 mlrd. eura. • Unatoč diversifikaciji, SAD joj i dalje donosi dvostruko više deviza od drugog najvećeg odredišta, Hong Konga. • Samo u rujnu kineski je izvoz ukupno porastao 8,3 % na godišnjoj razini, no isporuke u SAD potonule su 27 %. • Izvoz u Europsku uniju skočio je 14 %, u jugoistočnu Aziju 15,6 %, a u Afriku 56,4 %.
Ako Washington doista podigne carine na 100 %, kineski bi izvoznici mogli izgubiti ključni dio prihoda upravo dok domaće gospodarstvo usporava. Investicijska kuća Commerzbank procjenjuje da će kineski BDP ove godine rasti oko 4,5 %, da bi do 2026. skliznuo na 3,6 %. Istodobno se predviđa da će američko gospodarstvo ubrzati s 1,7 % ove godine na 1,9 % u 2026.
Iako obje vlade javno poručuju da se „ne boje” daljnjeg zaoštravanja, veličina trgovinske razmjene i međusobna ovisnost ovisnost o lancima opskrbe sugeriraju da bi kompromis ipak mogao biti postignut prije nego što nove tarife stupe na snagu.
