Novi, 18. paket sankcija Europske unije protiv Rusije mogao bi iz temelja presložiti globalno tržište dizela i pogurati cijene naviše, pokazuje analiza Reutersova kolumnista Rona Boussoa.
Naftni derivati prerađeni od ruske sirove nafte od iduće će se godine, prema novim pravilima, više ne smjeti uvoziti u Europsku uniju. Zabrana dolazi nakon što je Bruxelles još 2023. stopirao izravan uvoz ruskog dizela, a europske tvrtke manjak nadomjestile kupnjom goriva iz Indije, Kine i Turske – zemalja koje su istodobno pojačano kupovale jeftinu rusku naftu. Tako je EU faktički nastavila trošiti gorivo proizvedeno od ruske sirovine.
Brojke pokazuju razmjere ovisnosti: • 2021. Rusija je pokrivala 40 % europskog uvoza dizela. • U 2024. godini Europa je 16 % dizela i kerozina dobavljala iz Indije, čije su rafinerije lani 38 % nafte uvezle iz Rusije. • Od siječnja do lipnja EU je iz Indije i Turske uvezla oko 479 000 barela goriva dnevno.
Strah od poremećaja kohe stranu je odmah podignuo premiju na londonskom tržištu: terminski ugovori za dizel s niskim udjelom sumpora skočili su 27,70 dolara iznad cijene sirove nafte. Analitičari smatraju da tržište time signalizira bojazan da će Europa ostati bez dotadašnjih indijskih isporuka.
Pritisak nadolazi u trenutku kad su globalne zalihe dizela već 20 % ispod desetogodišnjeg prosjeka u SAD-u, Europi i Singapuru, a rafinerijske marže rastu. Opskrbu su dodatno poremetili iranski napad na rafineriju u Haifi, zatvaranje britanskog pogona zbog stečaja te manjak „teške” nafte zbog američkih sankcija Venezueli, požara u Kanadi i slabijeg izvoza OPEC-a.
Istodobno, podatci o potrošnji pokazuju da gospodarska aktivnost ne posustaje: američka potražnja za dizelom ove je godine oko 5 % viša nego lani, indijska je u svibnju porasla 2,1 %, a kineske rafinerije u lipnju bilježe snažan tempo prerade.
Tko će uskočiti umjesto Indije i Turske? Najveće šanse imaju proizvođači iz Perzijskog zaljeva. Na njih se, naime, zabrana ne odnosi jer su neto izvoznici sirove nafte; Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt tako bi mogli povećati isporuke u Europu i preoteti dio tržišnog udjela indijskim rafinerijama.
Zaključno, nova runda sankcija trebala bi dodatno skratiti ionako tijesnu ponudu dizela u Europi, gurnuti marže i cijene naviše te preusmjeriti trgovinske tokove prema Bliskom istoku. Hoće li Perzijski zaljev iskoristiti priliku ovisit će ponajprije o tome koliko brzo njegove rafinerije mogu podići kapacitete – i koliko će europski kupci moći platiti gorivo koje postaje sve skuplje.